Projekat „Ramazanske večeri“ u organizaciji Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Sarajevo posljednjih dvanaest godina je projekat poslijeteravijskih druženja u kojima učešće uzimaju eminentni alimi, umjetnici, pjesnici i sportisti koji prenose svoja životna iskustva, razmišljanja i savjete mladima.
Već drugu godinu ovaj program se realizuje u saradnji sa Turističkom zajednicom Kantona Sarajevo pod sloganom “Feel the spirit of Ramadan”.
Treće izdanje ovogodišnjih “Ramazanskih večeri” upriličeno je 31. marta 2023. godine u Hanikahu Gazi Husrev-begovog vakufa u Sarajevu, gdje su kao sagovornici gostovali direktorica Prve gimnazije Velida Tinjak i književnik Hadžem Hajdarević.
Tokom razgovora sa voditeljicom programa, prof. dr. Zehrom Alispahić gosti su se osvrnuli na značaj jezika, te njegove povezanosti sa duhovnošću.
– Jezik kao sredstvo komunikacije je direktan Božiji dar čovjeku. Sve što mislimo, osjećamo i pamtimo je sadržano u jeziku. Kur’anski pogled na jezik je predstavljen kroz kazivanje o Ademu, a.s.; da ga je Bog nakon stvaranja podučio imenima stvari. Jezik je, dakle, ona ključna supstancija čovjekovog života na zemlji, pa se prema njemu treba odnositi kao prema jednom od primarnih Božijih darova čovjeku – kazao je Hajdarević.
Direktorica Tinjak je govorila o iskustvima rada u nastavi, o predmetu Bosanski jezik i književnost, te učeničkoj svijesti o jezičkom identitetu.
– Na oblikovanje jezičkog identiteta pored roditelja u velikoj mjeri djeluju i nastavnici. Prilikom razgovora o ovoj temi, značajno se osvrnuti na Amina Maloufa koji je govorio o identitetu, ocijenivši ga kao sadržinu od različitih pripadnosti, a jezik je najvažnija pripadnost. To je osnovni instrument preko kojeg svaki pojedinac izražava svoje duhovno biće. U tom kontekstu, kada se obraćam djeci, ne namećem im odmah pitanje identiteta, jer je to možda pregrubo, ali govorim o važnosti toga da znaju kome i čemu pripadaju. A poseban je izazov u diktaturi tehnologije ubijediti djecu da je čitanje jedino spasonosno rješenje za razumijevanje života, pa i snalaženje u njemu – kazala je direktorica Tinjak.
Uz osvrt na dva konkretna primjera iz književnosti, Hajdarević je pojasnio kako je pristup jeziku i njegova upotreba pojedinačna stvar na koju utiče niz faktora poput iskustva ili svjetonazora.
– Pristup jeziku je individualne naravi. Zanimljivo je i to kako su se neki veliki pisci odnosili prema jeziku. Naprimjer, dva pjesnika koji su kanonizirani kao fundamenti bošnjačkog književnog naslijeđa, Musa Ćazim Ćatić i Safvet-beg Bašagić su iz svoje socijalne perspektive posmatrali Božijeg poslanika. Bašagić pjeva iz svoje begovske pozicije, pa čitamo dijelove gdje ga oslovljava sa Hašimoviću, Kurejševiću, čime sve to zvuči aristokratski. Ćatić pjeva: “Siromah bješe, on skroman i tih, a Bog mu svoju udahnuo mis’o.” Što znači da svaki pojedinac ima vlastiti pristup jezičkom materijalu na osnovu kojeg kreira neke svoje postavke o svijetu i životu – pojasnio je Hajdarević.
Direktorica Tinjak je, osbrnuvši se na važnost čuvanja jezičke tradicije, ukazala na značaj otvorenog pristupa jeziku i njegovim različitim praktičnim formama.
– Ono što je učenicima važno reći je to da je standardni jezik onaj kojim se govori u školi, ali izvan toga trebaju biti ponosni na govor svoga kraja, te ponosno čuvati svoju jezičku tradiciju. To znači i da svoje roditelje, dede i nane ne ispravljaju, jer ne postoji pogrešan govor. Postoji samo standardni jezik kojim se moramo koristiti kada javno ili zvanično govorimo. Tako smo sa učenicima u više navrata radili male rječnike specifičnih izraza njihovog kraja – rekla je Tinjak.
Program je realizovan i u dijaloškoj formi, gdje su gosti “Ramazanskih večeri”, učenici Prve gimnazije gostima postavljali pitanja o jezičkim temama koje smatraju aktuelnim i važnim.
U pauzama tokom razgovora, članovi hora Hazreti Hamza su karakterističnim izvedbama ilahija i kasida dali posebnu dimenziju cjelokupnom programu.
Razgovoru o jeziku se pridružio i član ovog hora, kantautor Kenan Hadžifejzović koji je govorio o procesu pisanja tekstova, inspiraciji, te načinima na koje se misao i emocija oblikuju u jeziku.
Četvrto izdanje “Ramazanskih večeri” će biti upriličeno 1. aprila u istom prostoru.
