U okviru tribine “Islamske teme” koju realizuje Medžlis Islamske zajednice (MIZ) Sarajevo jučer je u Baščaršijskoj džamiji govorio prof. dr. Almir Fatić, profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu
Uz osvrt na različite upetrebe pojma “fitna” u Kur’anu, predavač je pojasnio kako on može biti korišten u kontekstu govora o iskušenjima, navodeći kur’anski ajet u kojem se porodice i imetak imenuju kao Iskušenja.
– Ovo je snažna poruka kako bismo imali na umu da nam ono u čemu uživamo na dunjaluku, može doći kao iskušenje. Imetak je iskušenje na više nivoa i u različitim količinama. Na koji način ćemo ga zaraditi, hoće li nam to biti prvi životni prioritet, koliko ćemo ga iskoristiti kao pomoć drugima i slično – pojasnio je dr. Fatić.
Istakao je da materijalno vlasništvo trebamo razumjeti kao iskušenje koje nas može odvratiti od Allaha dž.š. To se dešava onda kada materijalno postane preokupacija pojedinca.
Pojam “fitna”, kako je pojasnio predavač, korišten je i u kontekstu govora o smutnji.
– Kur’anom se spominje i to da smo mi jedni drugima fitna. Fitnu ovdje možemo prevoditi kao smutnju ili kao iskušenje, zavisi od toga kako jedni drugima pristupimo. Jednostavno je razumjeti smutnju koju siju drugi u odnosu na vjernike, a teško je objašnjavati smutnju koja bude među nama.
Podsjećam na riječi Poslanika a.s. kojima ističe: Šejtan je izgubio nadu da će biti obožavan, ali ćete mu biti pokorni u onome što je ružno od vaših djela, čime će se on zadovoljiti Naime, šejtanska vojska nema snagu da odvrati muslimane od njihove vjere, ali oni onda zavode da se ljudi međusobno mrze, zavide, prave međusobne smicalice – kazao je dr. Fatić.
Moguće je analizirati međuljudske odnose, kao i vlastitu poziciju unutar njih.
– U najkraćem se međusobni odnos vjernika treba ogledati kroz tri karakteristike; međusobna iskrenost, pravednost i lijepo mišljenje jednih o drugima. Možemo sebi postaviti dva pitanja. Prvo je koliko ovoga ima u našim međusobnim odnosima danas, a drugo pitanje je kakvo bi naše stanje bilo ukoliko bi ovih karakteristika bilo više – istakao je dr. Fatić.
Nakon razumijevanja stanja u društvu, značajno je biti aktivan sudionik njegove promjene.
– Ako je dominantno stanje među ljudima međusobna zavist, spletkarenje i ružno mišljenje jednih o drugima, onda se prema kur’anskom tekstu takav narod treba zabrinuti za svoju budućnost. Zbog toga je potrebno, u skladu sa vlastitim mogućnostima, širiti svijest o ovome, a po mogućnosti popravljati stanje – zaključio je predavač na tribini “Islamske teme”, prof. dr. Fatić.
Tokom protekle sedmice održan je i novi ciklus tribina u okviru aktivnosti “Edukacija u sarajevskim džamijama.
U sklopu “Katedre tefsira” u Istiklal džamiji je o principu odgovornosti u Kur’anu govorio mr. Meho Šljivo. U Centralnoj džamiji na Ilidži u okviru “Katedre hadisa” govorio je Salko-ef. Balkić, a u Centralnoj džamiji u Vogošći u sklopu katedre fikha o propisima namaskih vremena, oblačenja i nijeta je govorio doc. dr. Senad Ćeman.
