Search
Close this search box.
Search
Close this search box.

Gosti četvrtog izdanja programa “Ramazanske večeri” dr. Ćeman i dr. Hasani

Projekat „Ramazanske večeri“ u organizaciji Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Sarajevo posljednjih jedanaest godina je projekat poslijeteravijskih druženja u kojima učešće uzimaju eminentni alimi, umjetnici, pjesnici i sportisti koji prenose svoja životna iskustva, razmišljanja i savjete mladima.

Ovogodišnji program, nakon što je prethodne dvije godine zbog pandemije koronavirusa emitovan isključivo putem televizije i društvenih mreža, realiziran je uz prisustvo publike kao tokom predpandemijskih godina.

Četvrto druženje u okviru ovogodišnjih “Ramazanskih večeri” upriličeno je 23. aprila 2022. godine u Hanikahu Gazi Husrev-begovog vakufa u Sarajevu. Gosti razgovora kojim je moderirao Edin Hamzakadić bili su profesori sa Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, dr. Senad Ćeman i dr. Mustafa Hasani.

U uvodnom dijelu razgovora, dr. Hasani je pojasnio da se razumijevanje ramazanskih trećina može povezivati sa etapama u nastojanju vjernika da se pokaže Stvoritelju.

– Cijeli mjesec ramazan je poseban, a Poslanik a.s. je istakao da se ramazan dijeli u trećine, pa je prva opisana kao Allahova Milost, druga kao Oprost, a treća kao spas od džehenemske vatre. To su tri etape, a mi smo se kao vjernici uspinjali iz jedne u drugu, nastojeći ostvariti blagodati ovog mjeseca. Činili smo to sa namjerom da se svojom vjerom o čestitim dobrim djelima pokažemo Allahu dž.š. – kazao je Hasani.

Uz brojne posebnosti, ramazan specifičnim čini i poseban interes vjernika za fikhska pitanja, pa je dr. Ćeman govorio o iskustvima odgovaranja na neka od njih.

– Interes vjernika za pitanja propisa vjere se povećava tokom mjeseca ramazana. Na zvaničnoj web-stranici Islamske zajednice postoji mogućnost postavljanja pitanja na koja odgovara fetvai-emin, prof. dr. Enes Ljevaković. U toku ramazana se poveća broj pitanja, pa se pri Vijeću muftija formira komisija za davanje odgovora na njih. Pitanja se najčešće odnose na propise vezane za post, neka se ponavljaju iz godine u godinu. Ona su nama identična, međutim ljudi kojima se to dešava imaju pravo i potrebu pitati, a mi smo tu kao Zajednica da budemo servis našim džematlijama – pojasnio je Ćeman.

Mnoga od pomenutih pitanja se odnose i na izdvajanje zekata. Uz osvrt na ovu temu, dr. Hasani je istakao kako se na osnovu odnosa prema ovom propisu može posmatrati kolektivna svijest jednog društva.

– Gledajući našu praksu ovdje, mislim da smo svjesni propisa zekata. On spada u šarte, temeljne islamske propise. Posmatrajući prikupljanje zekata na ovim prostorima, uočavamo da su vjernici svjesni ove obaveze i da je ispunjavaju na kvalitetan način. Često se javljaju i privrednici sa interesom da daju zekat. Nije to, dakle više lična razina, nego ulazimo u više razine kolektivne svijesti o tome koliko nam je zekat kao ibadet važan. Primarno je ibadet, a sekundarno (zbog materijalne dimenzije) ima svoje refleksije na društvo – rekao je Hasani.

IMG-2bdaae2ba2f777b7c21db6c4f2094507-V.jpg - Gosti četvrtog izdanja programa

Referirajući se na jezičko značenje riječi “zekat”, dr. Hasani je pojasnio kako svaki ibadet treba imati utjecaj na onog ko ga izvršava.

– Zekat u jezičkom smislu označava berićet, napredak, čišćenje i pohvala. Bitno je naglasiti da je zekat propisan i radi čišćenja imetka. Svi obredi u principu imaju jedan generalni zadatak, svaki nas na specifičan način čisti. Vjernik koji za Bajram od Gospodara dobije bajramluk u smislu čišćenja od grijeha, treba i nakon ramazana isijavati energijom koja će značiti kvalitetan odnos prema društvenoj zajednici i ljudima općenito – kazao je Hasani.

Tretirajući pitanje sadekatul-fitra, dr. Ćeman je pojasnio razliku ovog propisa i sadake sa aspekta obaveznosti.

– Možemo kazati da su svi upoznati sa propisom sadekatul-fitra. Znamo da je to dužnost za sve punoljetne muslimane koja se izvršava jednom godišnje za vrijeme ramazana i za sve članove jednog domaćinstava. To je sadaka posta i jedina je sadaka koja je obavezna, a svi drugi vidovi sadake su preporučeni kao dio dobročinstva. Vjernici vjeruju hadisu u kojem se navodi da sudbinu ne može primijeniti ništa osim dove, te da život ne može produžiti ništa od sadake – podsjetio je Ćeman.

Komentirajući već pomenuti termin “čišćenja”, dr. Ćeman je naveo kako oba propisa (zekat i sadekatul-fitr) doprinose čišćenju onoga što se nenamjerno učini u različitim segmentima života.

– Sadekatul-fitrom se i čisti post od svih nenamjernih propusta učinjenih tokom ramazana, kao što je zekat čišćenje imovine od svega onoga što čovjek nenamjerno loše učini u svom svakodnevnom poslovanju – zaključio je Ćeman.

U pauzama tokom razgovora, Mustafa Isaković je karakterističnim izvedbama ilahija i kasida dao posebnu dimenziju cjelokupnom programu.

Facebook
Twitter