U srijedu 10. jula 2019. godine Medžlis islamske zajednice Sarajevo je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci upriličio promociju knjige “Dječak sa rukama starca” autora Bekira Husejinovića. Promocija ovog djela je održana u okviru obilježavanja 24. godišnjice genocida u Srebrenici, s obzirom da je riječ o autentičnoj priči o putu spasa i smrti kojim su prošli Bošnjaci Podrinja nakon pada zaštićene zone UN-a Srebrenice u ruke Mladićevih zločinaca. Ispovijest Bekira Husejinovića napisana je hronološki, obuhvatajući period od 11. jula 1995. do 6. aprila 1996. godine, uz jednu epizodu iz maja 1992. godine u kojoj je opisan četnički napad na njegovo rodno mjesto Glogovu kod Bratunca.
Bekir Husejinović, jedan je sasvim drugačiji svjedok genocida koji je počinjen u Srebrenici 1995. godine. Bekir je naime sa još pet srebreničkih Bošnjaka, okupiranu srebreničku opštinu tek napustio i izašao na slobodnu teritoriju nakon punih devet mjeseci. Bekira i njegove kolege u teškim danima na slobodnoj teritoriji prvi je intervjuisao legendarni novinar Salih Brkić, koji je tadašnjeg (16) šesnaestogodišnjeg Husejinovića nazvao, “DJEČAK SA RUKAMA STARCA”. Bekir je svih tih devet mjeseci sa ostalim Bošnjacima vrijeme proveo po šumama oko Srebrenice, krijući se po zemunicama, pećinama i najviše u selu Lehovići.
Promotori ovog vrijednog svjedočanstva autora koji je preživio pravu golgotu bili su recezenti g. Hasan Nuhanović i g. Elvir Resić, te urednik izdanja g. Avdo Huseinović.
Prema riječima promotora čitaoca će ova priča naučiti kako strah i nevjerovatno surovo i gotovo nezamislivo iskustvo tjeraju šesnaestogodišnjeg dječaka da sazri i očvrsne. “Bekir iz sata u sat otkriva granice svoje snage, izdržljivosti i snalažljivosti i svaki put ih pomiče, često ni sam ne vjerujući da je sve to uopće moguće preživjeti. Ako su generacijama koje dolaze potrebni istinski, nepatvoreni junaci, onda je to zasigurno njen autor i protagonist. Bekir je bio jedan od posljednjih živih Bošnjaka koji je napustio srebreničku opštinu.”
Autentično o ovom djelu i njegovom značaju govorio je g. Hasan Nuhanović, koji je preživio genocid u Srebrenici, u kojem su mu ubijeni roditelji i brat, a do pada Srebrenice radio je kao prevodilac za pripadnike UNPROFOR-a u ovoj „zaštićenoj enklavi“ UN-a. G. Nuhanović je poručio kako nakon ove knjige mi životu možemo dati još jedno ime – Bekir.
Poseban doprinos i velike zasluge za izdavanje ovog djela pripadaju g. Avdi Huseinoviću, koji nas podsjeća na dostojanstvo bosanskohercegovačkog otpora i apelira na naše sjećanje. Svojim djelovanjem na očuvanju istine o prethodnom ratu, kako ističu mnogi, on je “na sebe preuzeo odgovornost čuvara našeg kolektivnog sjećanja”. G. Huseinović je prisutnima u Gazi Husrev-begovoj biblioteci poručio kako ovo nije obična knjiga i kako je treba pročitati više puta jer ona svjedoči o ubijanju Bosne, te da bi Bekirova knjiga mogla biti univerzalna priča o inovacijama i improvizacijama, u vremenu i prostoru gdje su šanse za opstanak minimalne. “Bekir bi nam mogao biti instruktor. Ko bi bolje od njega mogao podučavati ljude na temu Kako preživjeti smrt?” – poruka je g. Huseinovića, koji je uradio – a i dalje radi – iznimno važan posao na očuvanju sjećanja na ljude i događaje koji su suštinski uticali na naše vrijeme, a određeni su velikosrpskom agresijom na Republiku BiH.
U svom osvrtu na ovo djelo g. Elvir Resić je između ostalog poručio: “I dok su nekad junake gradili na mitovima, mi još nismo uspjeli u umjetnosti ovjekovječiti istinsko herojsko naslijeđe kosmičkih razmjera kojim bi se ponosili i mnogo veći narodi. Najbolje vrijeme za to još traje, ali nam polahko izmiče. Još su mnogi junaci i svjedoci odbrane i preživljavanja Bosne živi, još mogu govoriti i pisati. Jedan od njih jeste i Bekir Husejinović, rođen prije 39 godina u istočnoj Bosni, preživio Srebrenicu, danas nastanjen u Francuskoj.”
Poseban doprinos ovoj promociji bilo je prisustvo samog autora koji je u svom obraćanju pojasnio kako je bilo preživjeti napade na njih i kako je bilo skrivati se toliko dugo? Kako je bilo preživjeti tih devet mjeseci a posebno period zime, jer su slobodnu teritoriju dotakli tek u aprilu 1996. i kako je bilo snaći se za hranu i sve ostalo.
Strašno i istinito svjedočenje o stradanju Bošnjaka Podrinja drži čitaoca napetim od početka do kraja. Priču “Dječak sa rukama starca” odlikuje autentičnost doživljaja i neposrednost kazivanja. Stalna dilema da li se predati ili i dalje biti progonjen po podrinjskim vrletima, kao i neprestani obrati u borbi za preživljavanje daju ovoj priči dramsku dinamičnost.
Na kraju večeri riječi zahvale svim učesnicima uputio je glavni imam MIZ Sarajevo doc. dr. hafiz Kenan-ef. Musić, a promociju je svojim prelijepim izvođenjem ilahija i kasida uljepšao poznati interpretator ilahija i kasida Idriz Hasanović, koji je za ovu priliku premijerno izveo svoju novu numeru “Julske noći”, po tekstu autora Dževada Ibrahimovića. Ova promocija je realizovana u okviru “Ljeta u šeheru” u okviru kojeg Medžlis Islamske zajednice Sarajevo realizuje brojne aktivnosti i mnoštvo sadržaja za djecu, mlade i odrasle sa ciljem da se oplemeni vrijeme raspusta i odmora.
