Projekat „Ramazanske večeri“, u organizaciji Medžlisa Islamske zajednice Sarajevo posljednjih deset godina je projekat poslijeteravijskih druženja u kojima učešće uzimaju eminentni alimi, umjetnici, pjesnici i sportisti koji prenose svoja životna iskustva, razmišljanja i savjete mladima.
Ovogodišnji program „Ramazanskih večeri“ ima poseban značaj, jer uz ovaj opći cilj ima postavljenu misao vodilju da kvalitetno upotpuni nedostatak ramazanskih susreta i druženja. Stoga je cjelokupan program realizovan bez prisustva publike, a uz prenos uživo putem BHT-a, TV BIR i facebook stranice MIZ Sarajevo.
Šesto, ujedno i posljednje ovogodišnje, druženje realizovano je u subotu, 1. maja u Hanikahu Gazi Husrev-begovog vakufa u Sarajevu. Gosti razgovora kojim je moderirao Edin Hamzakadić bili su dr. Elnur Salihović, zamjenik Generalnog sekretara Svjetskog zekat foruma i mr. Malik ef. Šljivo, pomoćnik glavnog imama MIZ Sarajevo.
Oni su ovom prilikom govorili o instituciji Bejtu-l-mala, njenom značaju, vjerskom i historijskom utemeljenju, te transparentnoj podjeli zekata shodno kur’anskim principima.
Dr. Salihović je, pojašnjavajući značenje i smisao zekata i sadake, na samom početku razgovora podsjetio na njihova jezička značenja.
– Zekat je u osnovi, prema svom jezičkom značenju, čišćenje, ali istovremeno i unapređenje. Očistiti imovinu i unaprijediti zajednicu. Pojam sadaka, s druge strane, označava iskrenost i potvrđivanje vjere. Muslimanska društva koja su imala ozbiljan nivo odgovornosti spram zekata, on je postajao garantom i stubom stabilnosti tih društava – kazao je dr. Salihović.
Dodatno objašnjavajući pomenutu ideju stabilnosti društva, dr. Salihović je uz pomen značajnog historijskog trenutka Bosne i Hercegovine poručio kako se zahvaljujući fondu Bejtu-l-mal mogu iznalaziti rješenja u teškim vremenima.
– Pokazalo se da zekat nudi rješenja u vremenu krize. Primjer su šezdesete godine kada je medresa bila pred zatvaranjem, pa su alimi poput Huseina Đoze krizu pretvorili u šansu, te uspostavili institucionalno prikupljanje zekata koje traje do danas – istakao je dr. Salihović.
Malik ef. Šljivo se prisjetio historijskih trenutaka iz perioda Muhammeda a.s. i prvih halifa koji ukazuju na važnost kolektiva i značaj institucionalnog sakupljanja zekata.
– Praksu institucionalnog skupljanja zekata Muhammeda a.s. nastavljaju pravedne halife, pa Ebu Bekr r.a. energično reaguje na pojavu plemena koja su uzela za pravo tumačenje nekih propisa šerijata, te je kazao kako će se boriti protiv onih koji od obaveznog budu uskratili makar jedno jare. Na to je reagovao Hazreti Omer koji je kazao kako je riječ o ljudima koji vjeruju i klanjaju. Ebu Bekr je ustrajao, a pokazalo se da je imao pravo. To nam govori o značaju institucionalnog prikupljanja zekata, ali i svjedoči njegovom kontinuitetu – kazao je mr. Šljivo.
Ukazujući na vjersko dimenziju izdvajanja zekata, negovo utemeljenje i obaveznost, mr. Šljivo je skrenuo pažnju o kaznama koje se pominju kada je riječ o onima koji ne izdvajaju zekat iz svoje imovine.
– Zekat je čuvanje i bereketa i nafake. U predajama se pominje dunjalučka kazna uskraćivanja kiše ili propasti imetka, te ahiretska kazna da će imetak onih koji nisu davali zekat biti njima oko vrata poput zmije – rekao je mr. Šljivo.
Podsjećajući na razliku između zekata i sadake, dr. Salihović je povezao neke stavove pojedinaca sa stanjem muslimana danas.
– Često čujemo rečenice o tome kako bi se zekat trebao podijeliti. Međutim, dijeli se nešto što je sadaka, nešto što je u čovjekovom vlasništvu, čime on raspolaže. Zekat je pravo određenih kategorija u čovjekovom imetku, ima svoje propise i tačno preciziranu formu. U konkretnom slučaju Bosne i Hercegovine postoji organizirano skupljanje zekata, pa muslimani ovih prostora mogu, hvala Allahu na ispravan način dati zekat – kazao je.
Dr. Salihović je tokom razgovora također istakao neodvojivost vjerničkog osjećaja zahvalnosti za davanjem zekata.
– Izvršavanje obaveze zekata je ozbiljan posao. Musliman jednom godišnje treba napraviti popis svoje imovine, pa kad vidi šta mu je Uzvišeni dao, prvo će biti zahvalan, pa će htjeti potvrditi svoju vjeru i zahvalnost iskazati onako kako to Gospodar propisuje. Ukoliko hoće da ima blagoslovljen i čist imetak, on će dati zekat, a ukoliko hoće stabilno društvo vodit će računa o njegovom institucionalnom prikupljanju – kazao je dr. Salihović.
Uz osvrt na transparentnost prilikom raspodjele zekata, mr. Šljivo je predstavio karakteristike današnjeg institucionalnog prikupljanja u Bosni i Hercegovini koje funkcionišu po uzoru na principe Poslanika a.s.
– Kada je riječ o transparentnosti, Poslanik a.s. nije informisao svakog pojedinačno o sredstvima iz Bejtu-l-mala, nego je imao svoje vijeće, šuru; a mi na tragu toga imamo Vijeće muftija koje je najodgovornije, te određuje prioritete i prema njima, vodeći se Kur’anom i sunnetom, vrši distribuciju. A svi izvještaji o tome se podnose Saboru Islamske zajednice, te bivaju prezentovani putem naših medija.
Naravno, uvijek ima murteda i onih koji osporavaju, onako kako su osporavali i Ebu Bekru. I danas ima ljudi koji dolaze u džamiju i poste, ali kad se radi o instituciji Bejtu-l-mala, odnose se prema tome kao da daju nekom drugom. Važno je znati, za one koji daju zekat, da je bez sumnje jedino ispravno dati ga u Bejtu-l-mal. Neće Islamska zajednica propasti ukoliko ga neko ne bude davao na ovaj način, ali će propasti njegov imetak – kazao je mr. Šljivo.
U kontekstu pomenutog govora o prigovorima, insistiranjima na pojedinačnim mišljenjima i osporavanjima, dr. Salihović je skrenuo pažnju kako adekvatno reagovati na takve pojave.
– Prigovori su uvijek prisutni, bili su i u vrijeme Poslanika a.s., čak i Kur’an govor o onima koji prigovaraju Poslaniku a.s. zbog raspodjele zekata. Najbolji odgovor na to je rad na unapređenju ovog sistema i legitimna je ona rasprava koja je na tragu tog unapređenja.
Prikupljanje zekata nije privilegija Islamske zajednice, nego obaveza i odgovornost. Prije svega, obaveza pojašnjavanja ovog propisa vjernicima, a potom i obaveza ispravnog prikupljanja i distribucije – zaključio je dr. Salihović.
U pauzama tokom razgovora, gosti – interpretatori duhovne muzike su karakterističnim izvedbama ilahija i kasida dali posebnu dimenziju cjelokupnom programu.
U ovom dijelu programa nastupili su Senida Balić, dogogodišnja članica i solistica hora MIZ Sarajevo i Salih ef. Meštrovac, imam MIZ Sarajevo i vrsni izvođač duhovne muzike.
Uz pozitivne dojmove i duboko uvjerenje da je posljednji dio ovogodišnjih „Ramazanskih večeri“ uspješno realizovan na tragu naših namjera, zahvaljujemo se prijateljima i učesnicima ovog programa. Također, dijelimo zajedničku vjeru i nadu da će „Ramazanske večeri“ narednih godina biti realizovane i uz prisustvo publike.
