Projekat „Ramazanske večeri“ u organizaciji Medžlisa Islamske zajednice Sarajevo posljednjih deset godina je projekat poslijeteravijskih druženja u kojima učešće uzimaju eminentni alimi, umjetnici, pjesnici i sportisti koji prenose svoja životna iskustva, razmišljanja i savjete mladima.
Ovogodišnji program „Ramazanskih večeri“ ima poseban značaj, jer uz ovaj opći cilj ima postavljenu misao vodilju da kvalitetno upotpuni nedostatak ramazanskih susreta i druženja. Stoga će cjelokupan program biti realizovan bez prisustva publike, a uz prenos uživo putem BHT-a, TV BIR i facebook stranice MIZ Sarajevo.
Gosti četvrtog izdanja „Ramazanskih večeri“ u organizaciji MIZ Sarajevo bili su dr. Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka i dr. Zuhdija Hasanović, dekan Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu koji su govorili o kulturi čitanja i samom procesu obrazovanja.
Tokom razgovora kojim je moderirala dr. Zehra Alispahić, sagovornici su govorili o prisustvu teoloških fakulteta Univerzitetu u Sarajevu, samom procesu pridruživanja, te višestrukom značaju tog prisustva.
– To je svakako ono gdje ovi fakulteti i pripadaju, te je time upotpunjena slika Univerziteta u Sarajevu. Riječ je o grupaciji humanističkih nauka. Radi se, dakle, o istom esnafu i mi znamo da tu nema nikakve razlike – kazao je dr. Turčalo.
Govoreći o procesu pridruživanja Fakulteta islamskih nauka Univerzitetu u Sarajevu, dr. Hasanović je kazao kako je riječ o zajedničkom interesu, kako ovog fakulteta, tako i Univerziteta u Sarajevu.
– Prisustvo teoloških fakulteta opravdava ulogu univerziteta, ulogu pokrivanja svih znanja koja su neophodna čovjeku. Hvala Bogu, prepoznat je taj interes svih, pa je bez većih problema i opstrukcija doveden do kraja – rekao je dr. Hasanović.
U pauzama tokom razgovora, Armin Muzaferija je karakterističnim izvedbama ilahija i kasida dao posebnu dimenziju cjelokupnom programu. On je tokom razgovora sa Edinom Hamzakadićem pomenuo značaj programa „Ramazanske večeri“ čiji naziv, prema njegovim riječima, podsjeća na djetinjstvo i prve ramazane.
Govoreći o online nastavnom procesu, prilagođenom pandemijskim okolnostima, dr. Turčalo je analitički obrazložio neke značajne detalje.
– Posebno negativne refleksije su za učenike osnovnih škola, koju tek ulaze u obrazovni sistem. Ali svakako će se odraziti i na studente. Mi sad imamo studente prvih godina koji čak nisu imali priliku ući u učionice, niti se susresti sa svojim kolegicama i kolegama na bilo koji način osim putem online platformi. Gotovo da smo obrazovanje pretvorili u davanje informacija, bez one neophodne interakcije studenta i profesora – zaključio je dr. Turčalo.
Uz dašak optimizma, dr. Turčalo je naglasio i to kako aktuelna situacija može ubrzati proces razvijanja određenih kompetencija neophodnih studentima i intelektualcima današnjice.
– Ono što smo mi pokušavamo već niz godina je uvođenje nečega što se zove medijska pismenost, jer smo postali svjesni da u ovoj infodemiji različitih, lažnih vijesti, moramo početi raditi na prilagođavanju online sadržaja za studente, ali i naučiti ih da kritički preispituju taj sadržaj. Ove okolnosti nas mogu učiniti spremnijim za to – kazao je dr. Turčalo.
Govoreći o idealnom odnosu prema knjizi i čitanju, dr. Hasanović je naglasio kako se na osnovu odnosa prema knjizi može detaljno analizirati stanje jednog naroda.
– Neki narodi koriste svoje pauze i putovanja u različitim prilikama za čitanje, a ustaljeno je mišljenje da to kod nas i nije slučaj. Pogledamo li, međutim, naše kuće, posebno kuće naših očeva i majki; tu je knjiga prisutna, posebno Kur’an. Često ćete čuti od naših starijih da istovremeno uče po nekoliko hatmi. Oni ne mogu sačekati da prođu čitav Kur’an, pa da se vrate na početak, nego žele na više mjesta budu u kontaktu sa Allahom dž.š putem Njegove Riječi – istakao je dr. Turčalo.
Uz navođenje ovih pohvalnih odrednica, dr. Hasanović je skrenuo pažnju na često zanemaren propust prilikom našeg pristupa čitanju Kur’ana.
– Problem je u kvaliteti čitanja, jer se zadržavamo na minimumu. Kur’an, naprimjer, učimo radi berićeta i lijepog ambijenta u prostoru. A Kur’an prvenstveno dolazi kao uputa i opomena, da skrene pažnju čovjeku koja je njegova uloga na svijetu i životu. Ramazan je prilika da preispitamo taj svoj odnos – kazao je dr. Hasanović.
Duboko vjerujući da pažljivo slušanje citiranih rečenica može motivirati promjenu našeg pristupa Kur’anu i knjizi općenito, najavljujemo da će naredni razgovori biti realizovani i emitovani 30. aprila i 1. maja 2021. godine.
