U petak 19. aprila 2019. godine u prostorijama Medžlisa islamske zajednice Sarajevo potpisan je ugovor između MIZ Sarajevo i Ministarstva prostornog uređenja Kantona Sarajevo o doniranju sredstava za izradu projektne dokumentacije sanacije Alipašine džamije.
Ugovor su potpisali predsjednik Izvršnog odbora MIZ Sarajevo g. Jusuf Zahiragić i ministar prostornog uređenja, izgradnje i zaštite okoliša KS g. Damir Filipović. Ispred MIZ Sarajevo sastanku je prisustvovao i sekretar MIZ Sarajevo g. Muhamed Memić.
Na sastanku je izražena obostrana želja za nastavak uspješne saradnje u cilju zaštite kulturno-historijskog blaga na području Kantona Sarajevo, uz najavu sličnih projekata i u budućnosti.
U mnoštvu monumentalnih građevina koje je za sobom ostavila slavna osmanska vladavina u Sarajevu, po svojoj ljepoti posebno se izdvaja Alipašina džamija. Ostalo je zablježeno da je džamiju dao izgraditi budimski beglerbeg Hamid Ali-paša u vrijeme kada je upravljao Bosanskim pašalukom. Ali-paša, koji je bio rodom iz Drozgometve u Sarajevskom polju odgajan je kao adžami-oglan u Carigradu, a kasnije je kao namjesnik radio u Bosni i Budimu. U svom testamentu u amanet je ostavio da mu se uz mezar podigne džamija od sredstava njegovog vakufa. Umro je 1557.godine, a u roku od četiri godine podignuta je Alipašina džamija, uz Koševski potok, u vrijeme najvećeg uspona graditeljstva Osmanskog carstva.
Alipašina džamija izgrađena je u klasičnom istanbulskom stilu, a mnogi historičari umjetnosti s pravom je ubrajaju među najljepše kupolaste džamije na ovim prostorima. Unutrašnjost džamije sastoji se od jedne prostorije koja je natkrivena jednom većom kupolom, a uz džamiju je prigrađena visoka, vitka i izuzetno skladna munara ukrašena stalaktitima. Stručnjaci tvrde kako je vrhunski umjetnički nivo klasičnog stila osmanske arhitekture dosegnut na objektu Alipašine džamije, jednoj od najljepših, a sigurno najbolje proporcionisanih džamija. U njenom haremu obraslim zelenilom smješten je mali šadrvan i dva turbeta Avde Sumbula i Behdžeta Mutevelića – istaknutih radnika Muslimanskog kulturno-prosvjetnog društva “Gajret”.
U toku i nakon agresije na BiH u haremu džamije ukopani su borci s različitim vojnim činovima i drugi istaknuti intelektualci. Džamija je u toku agresije 1992.-1995. godine pretrpjela znatna oštećenja koja su sanirana 1996. i 2003. godine. Ovaj spomenik jedan je od 101. nacionalnog spomenika koji se nalazi na području Sarajeva.
