Medžlis Islamske zajednice Sarajevo (MIZ) organizovao je u Ilijašu okrugli sto pod nazivom “Hidžra, naš stalni izazov”.
U haremu Gradske džamije u Novom Ilijašu kroz prizmu Hidžre – prekretnice u životu prvih muslimana i našeg Pejgambera, tretirane su teme Srebrenice, genocida, agresije, borbe, šehadeta i junaštva naših najboljih sinova, kulturnog preporoda i ponovnog učenja o sebi, s ciljem prenošenja “lekcija za danas koje živimo i sutra za koje se pripremamo”.
Svoja razmišljanja, uvide i iskustva podijelili su glavni imam MIZ Sarajevo dr. Abdulgafar-ef. Velić, dr. Sanjin Kodrić, predsjednik BZK Preporod, dr. Muamer Džananović, viši naučni saradnik pri Institutu za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava – Univerziteta u Sarajevu, i Muhamed Memić, sekretar MIZ Sarajevo koji je preživio genocid u Srebrenici.
Dr. Abdulgafar-ef. Velić je govorio o primjenjivanju i razumijevanju hidžre u kontekstu današnjeg društva i života, navodeći da je hidžra jedan od najvažnijih događaja u historiji islama, ali i da se radi o stalnom procesu povratka samom sebi i svojim vrijednostima.
A nakon što se učini hidžra, nastupaju presudne odlučujuće bitke, navodi glavni sarajevski imam.
Podsjetio je ovom prilikom i na pokušaj državnog udara u Turskoj, kada je ubijen 251 šehid za jednu noć, na današnji dan 2016. godine.
Dr. Sanjin Kodrić je govoreći o temi povratka kulturi i autoritetima kazao je da je hidžra “naša kontinuirana povijesna sudbina”.
– Bošnjaci su u osnovi dijasporalan narod, narod migracije, stalnih odlazaka sa vlastitog topraka, kućnog praga, iako mi u osnovi nismo nomadski narod nego, po našem kulturnom biću, sjedilački narod. Kada hidžru povežemo s tim, u svjetovnom smislu te riječi, shvatamo da smo mi velikim dijelom u povijesnom smislu narod muhadžira – naveo je Kodrić.
Zaključio je da se radi o povijesnoj sudbini našeg naroda, kao stalnom egzistencijalnom izazovu.
Tema izlaganja dr. Muamera Džananovića bila je “Genocid u Srebrenici – od izvršenja do negiranja“.
Za Preporod.info je podsjetio da “živimo u svijetu u kojem se i trenutno čine stravični zločini u Gazi ili drugim dijelovima svijeta, a tako je bilo i tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu kada je međunarodna zajednica dozvoljavala ubijanje nevinih ljudi tri i po godine.
– Međutim, ta rezolucija ipak pokazuje da većina civiliziranog svijeta priznaje genocid, presude najviših svjetskih sudova koji su kazali šta je počinjeno u Srebrenici i Bosni i Hercegovini devedesetih godina – kazao je Džananović.
Iako je u naučnom istraživačkom smislu urađeno puno na istraživanju zločina, dr. Džananović smatra da to još uvijek nije dovoljno, navodeći primjer nedovoljno istraženih zločina počinjenih u Srebrenici do jula 1995. godine.
– Moramo biti svjesni činjenice da je genocid nešto što je sada obilježje države Bosne i Hercegovine, bošnjačkog naroda, i to nas obavezuje da kroz različite aktivnosti radimo i puno više ulažemo, zato što oni koji negiraju genocid ulažu puno više u negiranje – zaključio je Džananović ukazujući da su institucije i pojedinci koji rade na istraživanju zločina vrlo često prepušteni vlastitom entuzijazmu.
Vlastita sjećanja na stradanja Bošnjaka u genocidu u Srebrenici podijelio je Muhamed Memić koji je preživio Marš smrti, na koji je krenuo sa svojim saborcima, prijateljima, ocem i bratom.
Oni su među 1000 još uvijek nepronađenih šehida Srebrenice.
Memić je u emotivnom izlaganju naveo da se osjeća izuzetno ponosnim što pripada porodici koja je dala toliko šehida za odbranu domovine.
Medžlis IZ Ilijaš je aktuelnom načelniku Ilijaša Akifu Fazliću ovom prilikkm dodijelio priznanje za njegov doprinos razvoju infrastrukture IZ na području ove opštine, te kontinuiranoj dugogodišnjoj podršci Islamskoj zajednici.
Okruglim stolom moderirao je Miralem-ef. Babajić, program je prigodnim ilahijama ukrasila Mensura Bajraktarević, a dovu na kraju programa proučio je mr. Ejub-ef. Velić.
(Preporod.info)
