Igmanska džamija autentični je spomenik kulture i svojevrstan simbol ustrajnosti bošnjačkog naroda u svojoj vjeri i kulturi. Izgrađena je za nepuna tri mjeseca, od novembra. 1993. do februara 1994. godine, u jeku agresije na Bosnu i Hercegovinu kada su druge džamije rušene i spaljivane. S velikom voljom i naporima džamija je otvorena 5. februara 1994. godine.
Povodom obilježavanja 28. godišnjice otvaranja Igmanske džamije prije džuma-namaza održan je kraći program, kada se obratio glavni imam dr. Abdulgafar-ef. Velić i prisutne vjernike upoznao o važnosti ove džamije za svakog Bošnjaka. Gost hatib bio je prof. dr. Nedžad Grabus, muftija sarajevski.
U uvodnom dijelu hutbe, muftija je podsjetio kako je džumansko vrijeme blagoslovljeno, te kao takvo određeno za čuvanje zajedništva u vjeri i džematu.
Osvrnuvši se na nastupanje mjeseca redžeba, istakao je kako se u određenim periodima u godini čovjek snažnije i angažiranije povezuje sa vrijednostima islamskog učenja, ibadeta i vlastitog truda u traganjima za duhovnim rastom.
Poručio je kako se, razumijevajući dovu koju je Muhammed a.s. počinjao učiti početkom ovog mjeseca, može prepoznati značaj i blagoslov vremena koje je ograničeni resurs kojeg imamo na raspolaganju na ovom svijetu.
Podsjećamo, riječ je o dovi koja glasi: “Allahu, blagoslovi nas u redžebu i ša’banu i podari nam da dočekamo ramazan.”
Muftija sarajevski je istakao kako je redžeb mjesec traženja oprosta od Allaha dž.š., mjesec dobrovoljnog posta i mjesec dvije mubarek noći.
Referirajući se na kur’anski ajet u kojem se uz svijest o Allahu navodi i važnost da se pravo/istinito govori, muftija Grabus je istakao kako je držanje do istine, njeno svjedočenje i življenje po njoj garant spasa.
Aktualizirajući citiranu poruku poručio je kako je slijeđenje ovog imperativa poseban izazov danas kada je pojedinac u prilici slušati različite vijesti i informacije koje ga usmjeravaju ka donošenju krivih sudova ili zaključaka.
Ističući historijski značaj Igmanske džamije kazao je kako je ona jedna od simbolnih tačaka i vrijednosnih orijentira odbrane Bosne i Hercegovine.
- Ova džamija na Igmanu je ogledalo bosanskog čovjeka koji je u najtežim vremenima i okolnostima znao živjeti po istini, za istinu i za svoju domovinu. Različite bure i oluje kod Bošnjaka osnažile su vjeru u Allaha, dž.š., ljubav prema domovini i dobrotu prema svim pravednim i poštenim ljudima. Zato je naše trajno opredjeljenje čuvati vrijednosti koje nas čine Božijim halifama na zemlji, ali i postizati nivo Božijih robova – biti predan, pokoran i služiti Njegovoj volji da u Bosni i Hercegovini i svijetu vlada istina, mir, pravednost i sloboda.
Nakon džuma-namaza je proučena dova za Domovinu koja se u Igmanskoj džamiji uči svakog petka.