Edukacija u sarajevskim džamijama: “Kroz ekološku se prolamaju sve druge krize”

U okviru aktivnosti “Edukacija u sarajevskim džamijama” jučer je u Baščaršijskoj džamiji održana tribina “Islamske teme”, gdje je govorio doc. dr. Samedin Kadić. 

Navodeći značaj odnosa pojedinca prema ambijentu u kojem živi, dr. Kadić je predstavio mišljenje prema kojem je suštinska kriza ona ekološka, a kroz nju se prolamaju sve druge krize, poput ekonomske, političke i moralne.

– Kada je riječ o ekonomskoj krizi, kapitalistički sistem je neodvojiv od principa pohlepe. Sve stare civilizacije preziru pohlepu, dok je kapitalizam smatra vrlinom. Štaviše, pojedinac koji nastoji imati više nego što trenutno ima smatra se domaćinom, čovjekom sa ambicijom. S druge strane, ključna greška kapitalizma je smatranje da su resursi neograničeni. Do zaokreta u svjetskoj politici je došlo nakon saznanja da je resurse moguće potrošiti, da nisu neiscrpni – kazao je dr. Kadić.

Uz osvrt na neke karakteristike psihološke krize, definirao je okolnosti savremenog društva koje se mogu doprinijeti njenom razumijevanju.

– Ukoliko govorimo o psihološkoj krizi, možemo spomenuti i činjenicu da živimo u vremenu kojem se gase znakovi. Prirodni znakovi su, naprimjer, zvijezde koje se pored gradskih svjetala ni ne primijete. Svijet bez ikakvih znakova je pustinja, a u takvom svijetu ne znamo gdje se treba kretati, a čovjek koji nema usmjerenja blizu je psihološkoj krizi. To što je Adem a.s. stvoren od zemlje sugeriše da je čovjek prirodno i konkretno biće. Mi smo, pored te prirode, Izgradili vještačku stvarnost koja se zove grad i napustili našu prirodnu stvarnost. Izgradili smo poslije još jednu vještačku stvarnost, simulakrum, a to je svijet društvenih mreža. Jedna od ključnih riječi našeg vremena je “screen-ekran”. U takvom ambijentu se mogu razviti brojne psihološke bolesti – pojasnio je predavač.

Govor o ekološkim pitanjima je izazov i za vjerske zajednice. 

– Važno je redefinirati postojeće etike. Naprimjer, islamska etika je uglavnom tretirala međuljudske odnose. Priroda je rijetko tretirana, pa je važno otvarati ta pitanja unutar vjerskih zajednica. Kada je riječ o odnosu vjerskih službenika prema ekološkim pitanjima, smatram da je to prazan prostor koji nije dovoljno ispunjen, jer to temeljno pripada pitanju općeg dobra – zaključio je doc. dr. Samedin Kadić.

U okviru “Katedre fikha”, u džematu Grbavica 2 je govorio dr. Ahmed Purdić, sekretar Vijeća muftija i lični asistent reisul-uleme.

U uvodnom dijelu predavanja je istakao da su muslimani jedinstveni u osnovama svoje vjere, ali se počinju razlikovati kada je u pitanju tumačenje pojedinih propisa, posebno onih koji nisu spomenuti u tekstu Kur’ana i hadisa. Zanimljivo je da hadis (koji govori o osnovama vjere – imanu, islamu i ihsanu, a kojeg donosi melek Džibril u liku čovjeka da potvrdi temelje vjere) dolazi tek nakon 19-20 godina poslanstva.

Podsjetio je da su ashabi imali dva pristupa razumijevanju Teksta (ajeta i prakse Allahovog Poslanika):

1. Jedni su se zadovoljavali doslovnim značenjem Teksta i nisu željeli da se udaljavaju od osnovnog značenja riječi.

2. Druga skupina nastojala je da kod šerijatskopravnih propisa otkriva njihov zakonski (djelotvorni) razlog i da na osnovu njega donosi nova šerijatskopravna rješenja. Shodno tome, izvodili su nova pravna rješenja ili nekada odustajali od primjene postojećih pravnih propisa ukoliko njihova doslovna primjena ne bi donosila korist ili otklanjala štetu.

Važno je istaći da nisu svi ashabi bili u stanju da daju odgovore na fikhska pitanja.

  • Pretpostavlja se da je ashaba bilo oko 124 000. Samo oko 200 njih postiglo je stepen idžtihada i od njih se prenose fetve. Neki od njih su se posebno istakli u davanju fetvi: h. Aiša, Ibn Abbas, Ibn Omer, Ibn Amr, Ibn ez-Zubejr, Ibn el-Avvam i dr – zaključio je dr. Purdić.

U okviru “Katedre tefsira” hafiz Nedžad Ćeman je govorio o nenadmašnosti Allahovog džš. govora; dok je u sklopu “Katedre hadisa u Lužanima govorio profesor Salih Haušić.

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter