U ponedjeljak 18. novembra 2019. godine u Gazi Husrev-begovoj biblioteci održano je treće predavanje u okviru ovogodišnje jubilarne “15. manifestacije Dani o Allahovom Poslaniku – Selam, ya Resulallah”. Gošća ovog ponedjeljka je bila dr. Nirha Efendić, kustosica za usmenu poeziju na Etnološkom odjeljenju Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Njena tema je izazvala dosta pažnje, a to je “Motiv majke u usmenom naslijeđu i tradiciji usmenosti kod Bošnjaka”. Ova tema je u skladu i ovogodišnje Manifestacije čiji moto glasi “…I da majci svojoj budem dobar”.
Dobrodošlicu velikom broju posjetilaca iskazala je moderatorica Alma Hadžić, koja je prisutnima predstavila samo dio zaista bogate biografije dr. Nirhe Efendić.
Dr. Efendić je govorila o tradiciji usmenosti u našem narodu prvo kroz slavenske jezike i susret s islamom u srednjem vijeku na prostoru današnje BiH, a zatim i kroz zvanični jezik Osmanskog carstva te običajne prakse naroda iz doba Slavena i doba Osmanlija. Prema mišljenu dr. Efendić centar te usmenosti je bila i ostala žena/majka kao nositeljica običajnih praksi i tradicije.
Dr. Efendić je govorila i o motivu majke u usmenoj tradiciji, ali i o prvim zbirkama i kolekcionarima folklornog života na prostoru BiH koje su većinom sačuvane u Odjeljenju za etnologiju Zemaljskog muzeja BiH. Posebno zanimljivo je bilo izlaganje dr. Efendić o prvim prinosima sa terena i institucionalnom pamćenju kroz pjesme i uspavanke naših majki, koje su predstavljene kao prave riznice usmenoknjiževnog naslijeđa. Pjevane nad djetetom u bešici, uspavanke su izražavale materinsku želju za sprječavanjem uroka i zaštitom djece. Nerijetko u uspavanci bi mati izricala i svoja skrivena emotivna stanja, hladnoću u braku, nelagodu koju je osjećala u porodici. Uspavanke osim svoje prve najmjere da se uz bešiku dobije koji dragocjeni trenutak sa djetetom, bile su kutak za najnježniju i najiskreniju ispovijest ženskog bića.
Nakon vrlo zanimljivog i neobičnog predavanja prisutni su dr. Efendić nagradili velikim aplauzom, a glavni imam MIZ Sarajevo doc. dr. hafiz Kenan-ef. Musić uručio je dr. Efendić zahvalnicu za učešće na ovoj renomiranoj tribini, koja je iz godine u godinu osnova tradicionalne manifestacije “Dani o Allahovom Poslaniku – Selam, ya Resulallah”. Ovu prelijepu večer, dodatno su uljepšale članice Hora MIZ Sarajevo izvedbama prigodnih ilahija i kasida. Uz predavanje, u prostoru Gazi Husrev-begove biblioteke, organizovana je i edukativna radionica za djecu uzrasta od 5 do 10 godina.
Nirha Efendić rođena je u Zvorniku. Ratni period je provela u Srebrenici sve do njezina pada 1995. godine i gubitka uže porodice. U Zagrebu završava srednju vjersku školu, medresu “Dr. Ahmed Smajlović”, gdje je izvanrednim prosjekom četverogodišnje školovanje završila u roku od tri godine. “Filozofski fakultet” u Sarajevu završava 2002. godine. Dobitnica je nagrade za najtalentiranije studente-apsolvente u 2002. godini univerziteta u Federaciji BiH. Postdiplomski studij iz Književno-historijskih nauka upisala 2005. godine na “Filozofskom fakultetu” u Sarajevu, gdje je 2009. godine odbranila magistarski rad pod naslovom: „Motiv žrtve u jevrejskoj i bošnjačkoj literaturi XX stoljeća na južnoslavenskom prostoru“, a godinu dana kasnije prijavila i doktorsku diseratciju pod naslovom: „Bošnjačka usmena lirika – kulturnohistorijski okviri geneze i poetička obilježja“, koju je 14. 5. 2014. uspješno i odbranila. Od 2008. godine radi kao kustos za tradicijsku usmenu poziju u Etnološkom odjeljenju Zemaljskog muzeja BiH, a od 2010. promovirana je i u naučno zvanje istraživač saradnik na matičnoj instituciji.
Autorica je knjiga “Antologija bošnjačke uspavanke: San u bešu, uroci pod bešu” i “Bošnjačka usmena lirika – kulturnohistorijski okviri geneze i poetička obilježja”.
