Dženaza-namaz rahmetli Šefkiji Duranoviću klanjana je danas nakon džuma-namaza na musalli Ratne (Igmanske) džamije na Igmanu, a nakon ikindije namaza i u haremu Centralne džamije u Sokololović Koloniji. Dženaza-namaz na Igmanu po vasijjetu merhuma predvodio je Hazim-ef. Krupalija, a u Sokolović Koloniji Enver-ef. Hošić. Ukop je obavljen na mezarju Kovači u Hrasnici.
Prije dženaza-namaza u Sokolović Koloniji prisutnima se obratio muftija sarajevski prof. dr. Nadžad Grabus
- U ime Islamske zajednice i Reisu-l-uleme izražavam taziju povodom preseljenja našeg hadžije Šefkije Duranovića – čovjeka koji je dao veliki doprinos ovoj džamiji u Sokolović Koloniji, kao i džamiji na Igmanu. Bio je na hizmetu zajednici u svim vremenima – u doba komunizma, ratnih stradanja, te u periodu tranzicije i poratnog uzdizanja i sazrijevanja našeg naroda.
Danas, kada je preselio svome Gospodaru, najviše što možemo učiniti za njega jeste da učimo dovu i molimo Allaha, dželle šanuhu, da mu oprosti, primi njegova dobra djela i podari mu visoki stepen u Džennetu. Neka nam njegov život i predanost budu nadahnuće da i mi slijedimo put dobra i služenja zajednici.
Muftija banjalučki Ismail-ef. Smajlović, sarađivao je dugo sa rahmatli hadžijom Šefkijom Duranovićem, na očuvanju Igmanske džamije i razvijanju programa njenog pozicioniranja u kulturi sjećanja. Prisustvovao je današnjoj dženazi na Igmanu te istakao da su u životu rahmetli Šefkije Duranovića posebno prepoznatljive dvije dimenzije.
– Prva je dobročinstvo, osobina koja može krasiti svaku osobu i čija se prava mjera određuje kod Gospodara, dok su dunjalučke mjere uvijek relativne – kazao je muftija.
Govoreći o dugogodišnjem poznanstvu, naveo je da se sa rahmetli Šefkijom poznavao još od osamdesetih godina prošlog stoljeća. Posebno je naglasio njegovu ulogu u pravnom i institucionalnom definiranju statusa Ratne džamije na Igmanu.
.jpg)
– Šefkija Duranović bio je prvo ime u definiranju statusa Ratne džamije kao imovine Islamske zajednice. Bio je nosilac tog procesa i zbog tog angažmana mu je reisul-ulema Cerić uručio priznanje – rekao je muftija Smajlović, dodavši da je upravo zbog tih zasluga dženaza klanjana na ovom mjestu.
Hazim-ef. Krupalija podsjetio je na dugogodišnju borbu rahmetli Šefkije za očuvanje Igmanske džamije i njenog simboličkog značenja.
– On se, gdje god je trebalo, suprotstavljao onima koji su željeli da se ova džamija ukloni, da nestane ili da više ne bude znak naše uspravnosti – kazao je Krupalija.
Istakao je i da je rahmetli Šefkija izrazio želju da se dženaza najprije klanja na Igmanu, a potom u Sokolović-Koloniji, prije ukopa na hrasničkom mezarju Kovači.
– Ovo su trenuci rastanka, kada čovjek želi da sa ovoga svijeta ne ponese teret ni sebi ni onima koji ostaju – poručio je Krupalija, podsjetivši i na njegovu želju da se javno zatraži halal.
.jpg)
O odnosu rahmetli Šefkije Duranovića prema Igmanskoj džamiji govorio je i Nurko Čaušević, naglasivši njegovu dugogodišnju posvećenost ovom vakufu.
– Kroz dugotrajno druženje nastojao sam saznati što više o Igmanskoj džamiji, a njega je krasila izuzetna ljubav i snažna emocija prema tom mjestu – rekao je Čaušević.
Dodao je da je više od dvije decenije, bez obzira na vremenske uslove, redovno dolazio na Igman i brinuo o džamiji.
– Dolazio je u zimskim, ljetnim i kišnim periodima, često obavljao i popravke, kako bi džamiju sačuvao od propadanja – kazao je Čaušević, uputivši dovu da ga Allah, dž.š., nagradi za njegov hizmet i oprosti mu grijehe.
(Preporod.info)
