Deveti dan posljednjeg mjeseca hidžretskog kalendara, poznat pod nazivom Jevmu’l-arefe (Dan Arefata), je sutra, 8. jula. Lijepo je da oni koji nisu na hadžu poste ovaj dan.
Vrline Dana Arefata
Piše: Fuad Sedić
Neki židov je došao Omeru ibn Hattabu, r.a., i rekao mu: “O vladaru pravovjernih, ima jedan ajet u vašoj knjizi (Kur’anu) da je nama židovima objavljen mi bi smo taj dan veličali kao blagdan. Omer ga upita: -Na koji ajet misliš? On reče: “Danas sam vam vjeru vašu usavršio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera” (El-Maide, 3.) Omer, r.a., na to reče: – Ja uistinu znam dan i mjesto na kojem je ovaj ajet objavljen. Objavljen je Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., u petak dok je on stajao na Arefatu.” (Tirmizi)
U komentaru ovog ajeta poznati mufessir El-Begavi, rahimehullah, kaže: “Ovaj ajet je objavljen u petak na dan Arefata, poslije ikindije na Oprosnom hadžu. Poslanik, s.a.v.s., se tada nalazio na svojoj devi zvanoj El-Adba’ kojoj noge samo što nisu popucale od težine momenta spuštanja objave (Vahja), tako da je deva morala kleknuti.” Abdullah ibn Abbas, r.a., je rekao: “U tom danu se desilo pet svetkovina (svečanih obilježja): petak, Arefat, svetkovina kod židova, svetkovina kod kršćana, svetkovina kod vatropoklonika i nikada se ni prije toga niti nakon toga, u jednom danu nisu objedinile svetkovine svih religijskih skupina.” Toga dana je Omer, r.a., zaplakao pa ga Poslanik, s.a.v.s., upita: – Šta te je rasplakalo o Omere? On odgovori: – Rasplakalo me to što je naša vjera uvijek bila u porastu i nadogradnji, a sada je upotpunjena, a kada god nešto bude upotpunjeno onda biva podložno umanjivanju. Poslanik mu na to reče: -To je tačno. Inače je ovaj ajet najavio blizinu Poslanikove, s.a.v.s., smrti, jer je on nakon objavljivanja ovog ajeta živio samo osamdeset i jedan dan.“
Dan Arefata ima mnogo fedileta i specifičnosti od kojih su:
- Dan kada je kompletirana vjera i upotpunjeno Allahova, dž.š., blagodat prema ljudima. Spomenuti ajet je objavljen u dva blagdana: u petak i na dan Arefata, a to je oboje naš blagdan, kako to reče Omer, r.a. Dan Arefata je poseban blagdan za one koji su na Arefatu tog dana, ali je blagdan i za one koji nisu na hadžu, te se s toga njima preporučuje da poste taj dan, zbog njegove posebne vrijednosti. Nagrada za post tog dana je da se time čiste grijesi prethodne i naredne godine. Prenosi se da je Poslanik, s.a.v.s., javno prekinuo post na dan Arefata, dok su ljudi gledali u njega. Sufjan ibn Ujejne je upitan o zabrani posta na dan Arefata, pa je rekao: “Oni koji su na Arefatu su Allahovi gosti, pa na dolikuje da gosti Najplemenitijeg i Najdarežljivijeg budu gladni.”
- Dan Arefata je najbolji dan, jer se u predaji kaže: “Najbolji dan je dan Arefata.” (Ibn Hibban) Neki učenjaci smatraju da je najbolji dan, prvi dan Kurban bajrama, zbog mnoštva žrtvi koje se na taj dan prinose Uzvišenom Allahu.
- U jednoj predaji Enes, r.a., kaže: “Govorilo se da dan Arefata vrijedi za deset hiljada drugih dana“ Ata’ je rekao: “Ko bude postio dan Arefata imaće nagradu poput nahrade za dvije hiljade dana.”
- To je dan praštanja grijeha i oslobađanja od džehennemske vatre i to je dan kada se Allah, dž.š., ponosi pred melekima sa hadžijama koji su na Arefatu. Aiša, r.a., prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: „Nema nijednog dana u kojem se više ljudi oslobodi od džehennemske vatre kao što je dan Arefata. Toga dana Allah, dž.š., kaže melekima: -Uzimam vas za svjedoke da sam im oprostio grijehe.“ U drugoj predaji se kaže: “Idite, Ja sam oprostio o vama i onima za koje ste se zauzimali.” (Ibn Mendeh)
Ferkad je rekao: “Nebeska vrata se svake noći otvaraju tri puta, a uoči petka sedam puta a uoči dana Arefata devet puta.”
- Tog dana posebno se treba čuvati griješenja, jer je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Na dan Arefata ko sačuva svoj sluh, svoj pogled i svoj jezik, biće mu oprošteni grijesi.” (Ahmed)
- Tog dana se treba posvetiti zikru/spominjanju Allaha, dž.š., jer je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Najbolja dova je dova na dan Arefata a najbolje što sam učio je i poslanici prije mene je ovo: La ilahe illellahu, vahdehu, la šerike lehu, lehul-mulku, ve lehul-hamdu, ve huve ala kulli šej’in kadir.” (Tirmizi)
- Na ovaj dan ko bude u mogućnosti da oslobodi roba, taj ima posebnu nagradu, jer će za svaki dio tijela koji oslobodi, njegovo tijelo biti zaštićeno od džehennemske vatre.
- Tog dana se čovjek mora čuvati grijeha koji bivaju razlogom da mu se ne oproste grijesi, a od tih grijeha je oholost. U jednoj predaji Poslanik, s.a.v.s., kaže: “Ni jedan dan nije više ljudi oslobođeno od vatre kao na dan Arefata a toga dana Allah, dž.š., neće oprostiti onome koji je ohol.” (Bezzar)
Vjernik treba nastojati da zasluži Allahovu milost i da sebe oslobodi džehennemske vatre. Allah, dž.š., u Kur’anu kaže: “Allah je od vjernika kupio živote njihove i imetke njihove u zamjenu za Džennet koji će im dati…” (Et-Tevbe, 111.) Postupajući po ovom kur’anskom ajetu spominje se da su pojedini dobri prethodnici pokušali da svoje tijelo tri ili četiri puta otkupe od džehennemske vatre, udjeljujući sadaku u srebru u težini svoga tijela. Amir ibn Abdullah ibn Zubejr je otkupio svoje tijelo šest puta udjeljujući vrijednost krvarine (vrijednost oko stotinu deva). Habib El-Adžmi je otkupio sebe za četrdeset hiljada dirhema koje je podijelio kao sadaku.
Od nas se danas traži ono što je mnogo lakše od toga a to je da sačuvamo svoj sluh, svoj vid i svoj jezik i tako da zaradimo oprost. Kome ne bude propisano da boravi na Arefatu neka se obraća svome Gospodaru iskrenim ibadetom, kako bi postigao Njegovo zadovoljstvo i milost. Molimo Allaha, dž.š., da nam naš ibadet primi i da budemo od onih čiji će grijesi biti oprošteni i da nas sačuva od džehennemske vatre.
