Treće predavanje u okviru ovogodišnje manifestacije Dani o Allahovom Poslaniku “Selam, ya Resulallah” održano je 25. oktobra u velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu.
Predavanje je održao dr. Dževad Hodžić, a govorio je o Muhammedovom a.s. poslanstvu i tradiciji u odnosu na razum.
Program kojim je moderirao mr. Muhamed-ef. Hafizović uživo je emitovan u programu BHRT, TV BIR i facebook stranice MIZ Sarajevo.
– Podsjećam na znamenitu izreku Poslanika a.s. kada kaže da ko se bude držao Kur’ana i sunneta neće zalutati – kazao je dr. Hodžić ukazujući na značaj vezivanja vjerničke prakse za izvore islama.
Nakon ovako postavljenog temelja, predavač je pojasnio različita shvatanja pomenutih izvora.
– Postoje dva koncepta razumijevanja sunneta Muhammeda a.s. Jedan podrazumijeva sunnet kao stanovitu vrstu Objave. To jeste, da Poslanik a.s. nije ništa radio po svom nahođenju; ne samo kada je u pitanju objavljivanje Kur’ana, nego da ga je u svim segmentima života pratila Božija intervencija. To je statično razumijevanje povijesti, gdje se protokom vremena ništa bitno ne mijenja.
Drugi pristup kaže da je sunnet poslanička razrada i idžtihad islamske misli u povijesnim i društvenim okolnostima u kojima je on djelovao. Prema ovom pristupu povijest se razumijeva dinamički, a svaka generacija mora dati svoje odgovore na zahtjeve vremena polazeći od Kur’ana i sunneta – pojasnio je dr. Hodžić.
Predavač je, konsultirajući primjer iz života ashaba, ukazao na značaj razumijevanja konteksta.
– Svaki tekst, pa i Objava i sunnet ima svoj povijesni kontekst u kojem se mora razumijevati. U tom smislu je korieno pomenuti slučaj vezan za intervenciju Omera r.a. prilikom izdvajanja zekata jednom plemenu.
Jedna od zekatskih kategorija su oni čija srca treba pridobiti, pa je Poslanik a.s. odredio da se dio od prikupljenog zekata odvaja jednom plemenu zbog potrebne podrške. Redovno su dolazili po to, ali nakon izvjesnog vremena Omer r.a. ih je odbio, procijenivši da nema više potrebe za tim.
On time nije negirao sunnet, nego mu je pristupao kao Poslanikovom a.s. idžtihatu vezanom za određeno vrijeme – podsjetio je dr. Hodžić na ovu praksu ukazujući na značaj kontekstualnog pristupa tekstovima.
Uz navedeno, predavač je skrenuo pažnju prisutnih na još jedan značajan segment prilikom tumačenja Kur’ana i sunneta.
– Pored vezivanja za društveni kontekst, dijelove kur’anskih i hadiskih poruka treba posmatrati i tumačiti u saglasnosti sa cjelinom Objave, nikako parcijalno i odvojeno – naglasio je.
Uzimajući u obzir sve pomenute značajke vezane za tumačenje Objave i sunneta, predavač je kazao kako je u svakom argumentiranju i citiranju prisutno vlastito razumijevanje onoga što se citira.
– Kad god se pozivamo na Kur’an i sunnet, mi se ustvari pozivamo na naše razumijevanje Kur’ana i sunneta – zaključio je dr. Hodžić.
Na kraju predavanja glavni imam MIZ Sarajevo, dr. Abdulgafar-ef. Velić je dr. Hodžiću uručio zahvalnicu za doprinos manifestaciji “Selam, ya Resulallah”.
Sljedeća aktivnost u okviru ove manifestacije je Okrugli sto o Nerkezu Smailagiću održat će se 27. oktobra u u velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke.
