Na inicijativu reisu-l-uleme Islamske zajednice (IZ) u BiH Huseina ef. Kavazovića, podjelom obroka osobama u potrebi je od 5. marta 2021. godine revitaliziran Gazijin imaret koji egzistira u okviru kompleksa Gazi Husrev-begovog vakufa u Sarajevu.
Predviđeno je da se svakodnevno podijeli 50 somuna uz odgovarajuće prehrambene artikle, a ovaj projekat realiziraju Ured za društvenu brigu Rijaseta IZ i Gazi Husrev-begov vakuf.
Bereket velikodušnog Gazi Husrev-bega time će produžiti svoje višestoljetno trajanje, a Gazijin imaret će otvorivši svoja vrata ponovo razbuditi plemenitost u ljudskim srcima, istu onu koja je nesvakidašnjim dobročinstvom onovremeno nadahnula Gazi Husrev-bega.
Mutevelija Gazi Husrev-begovog vakufa Mustafa Vatrenjak u izjavi za medije podsjetio je da je imaret jedan od prvih hajrata izgrađenih u okviru kompleksa Gazi Husrev-begovog vakufa.
Naglasivši historijsku pozadinu i društveno-korisnu ulogu istakao je dosadašnji značaj imareta za učenike i profesore Medrese kao i za uposlenike Vakufa, te težnju da se održi višenamjenska uloga imareta posljednjih ramazana kroz podjele 6000 iftara.
– Ideja imareta, što je bio običaj u velikim vakufima kao što je ovaj, je da se prvenstveno obezbjede odgovarajući obroci za one kojima je to potrebno. Ovim počinjemo razvijati i taj dio obaveza imareta – kazao je mutevelija Vatrenjak.
Ibrahim Malanović, šef Ureda za društvenu brigu, naglasio je da će ovu svakodnevnu aktivnost nastaviti razvijati u narednom periodu shodno mogućnostima.
– Vjerujem da će imaret, ako Bog da, biti veoma važna institucija Gazi Husrev-begovog vakufa, odnosno Islamske zajednice u cjelini – kazao je on.
Imaret je javna dobrotvorna kuhinja u kojoj su u vrijeme Osmanske carevine siromašni, putnici-namjernici, učenici, studenti i vakufski službenici besplatno dobijali hranu. Obično su imareti izgrađivani u neposrednoj blizini džamija ukazujući na živu i sveprisutnu islamsku tradiciju i vrlinu hranjenja gladnih.
Kao socijalno-humanitarna ustanova, imareti su predstavljali mozaik jedinstvene i monumentalne sakralne arhitekture u osmanskim gradovima. Posebno su se svojom rasprostranjenošću i izgledom izdvajali čuveni imareti u Anadoliji i na Balkanu
Prvi imaret osnovao je u Izniku sultan Orhan 1336. godine. Sultan Mehmed El-Fatih 1459. godine pozvao je uglednike i prvake carstva naredivši svakom od njih da sagradI bar po jedan imaret. Sam Mehmed El-Fatih podigao je veliki broj imareta, ponajviše u Carigradu.
Odmah po dolasku Osmanlija na naše prostore započinje nagli razvoj gradova i naselja. Podižu se jedan za drugim mnogobrojni vjerski, obrazovni, kulturni, socijalni i drugi objekti. Najčešće su to vakufi, zadužbine koji inspirisani islamskim duhom milosrđa uvakufljuju imućne aristokrate, državnici, veziri, zanatlije, trgovci, ulema…
Nesumnjivo je da su od svih socijalno-humanitarnih ustanova koje su Osmanlije gradili na našim prostorima, imareti i musafirhane pružale najbolje utočište socijalno ranjivim kategorijama društva. Dok su musafirhane putnicima-namjernicima omogućavale besplatno konačište, i to najmanje tri dana, imaret je osiguravajući obroke socijalno ugroženima i ishranu učenicima koliko-toliko ublažavao velike socijalne razlike i nejednakosti.
Znameniti historičar Hamdija Kreševljaković navodi kako su ove ustanove zapazili i evropski putnici, koji su prolazili kroz naše prostore i o svojim putovanjima ostavili dnevnike i putopise. Ponekad imarete nazivaju latinskim imenom almonet (gostinjac) i posebno naglašavaju da se u njima ništa ne plaća, te da se hrana i prenoćište u musafirhanama pružaju svima, bez obzira na vjersku, socijalnu i stalešku pripadnost.
Na čelu imareta stajao je šejhul-imare. Osim njega, u upravi imareta djelovali su i mutevelija te njegov zastupnik, knjigovođa i pisar.
Svi veći, ali i manji, centri Bosanskog pašaluka, kao što su Sarajevo, Banja Luka, Mostar, Čajniče, Foča, imali su svoje imarete.
Jedan od najpoznatijih imareta u BiH je nadaleko poznati imaret Gazi Husrev-bega, smješten sa zapadne strane, izvan zidova harema Gazi Husrev-begove džamije. Izgrađen je do 1529. godine i njegovom kompleksu, osim zgrade na sprat u kojoj se nalaze prostorije Uprave Gazi Husrev-begovog vakufa, pripadaju i druge djelatnosti vakufa koje su prvom Gazi Husrev-begovom vakufnamom iz 1531. godine predviđene da se odvijaju na ovom mjestu.
Gazi Husrev-begov imaret u današnjem obliku, nakon mnogobrojnih požara u kome su prvobitne imaretske zgrade često do temelja izgorjele, datira od 1836. godine.
(H. Hasić/M.Šljivo/Preporod.info)