Islamska tradicija Bošnjaka je velika, bogata, vrijedna sehara koja čuva brojne običaje, ukrase, odrednice i obilježja bosanskih muslimana, Bošnjaka, kazao je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Sarajevo dr. Abdulgafar ef. Velić povodom manifestacije “Dani o Allahovom poslaniku – Selam, ya Resulallah” koja će ove godine biti otvorena 23. oktobra, u petak, u Hanikahu Gazi Husrev – begove medrese.
“Islamska tradicija Bošnjaka čuva i sjećanje na brojne generacije bosanskih muslimana koje su na ovim područjima, shodno okolnostima, razumijevali islam i potpuno ga na čist način prakticirali i tako sačuvali univerzalnost poruke islama, jednostavnost i čistotu. Islamska tradicija Bošnjaka i način na koji su bosanski muslimani razumijevali islam, dokaz je i potvrda da je islam živa vjera, vjera koja se prilagođava okolnostima u kojem ljudi žive, a istovremeno čuva svoju univerzalnost, jedinstvenost i čistotu svoje poruke”, kazao je efendija Velić.
Mevlud zauzima posebno mjesto u tradiciji bosanskih muslimana
Mevlud, kao istaknuti dio islamske tradicije Bošnjaka, ove godine će biti jedna od centralnih aktivnosti koja će obilježiti manifestaciju “Selam, ya Resulallah” koju po 16. put organizira Medžlis Islamske zajednice Sarajevo u mjesecu u kojem se obilježava rođenje posljednjeg Božijeg poslanika Muhammeda, a. s.
“Pored brojnih vjerskih običaja koje imaju bosanski muslimani koje njeguju u svojoj tradiciji, mevlud kojeg prakticiraju stotinama godina zauzima posebno mjesto. Brojni bosanski intelektualci, pjesnici, književnici i alimi pisali su stihove o Božijem poslaniku Muhammedu, a. s.. Neki od njih su pisali ilahije, pobožne pjesme, a pojedini bosanski pjesnici su opjevali cjelokupni život Božijeg poslanika, od rođenja do smrti i to se u našoj tradiciji naziva mevlud. Obični ljudi su napamet znali pojedine mevlude, učili su ga različitim povodima, a posebno u mjesecu rebiul-evvelu, u mjesecu kada je rođen posljednji Božiji poslanik Muhammed, a. s.”, kazao je efendija Velić.
Bosanski mevludi nastali u vremenima velikih i teških iskušenja
Istakao je da su bosanski mevludi koje su pisali bosanski pjesnici nastali u vremenima velikih i teških iskušenja za bosanske muslimane, ali su ipak sačuvali svoju toplinu i prepuni su ljubavi i lijepih poruka.
“Bosanski mevludi, možemo kazati, u određenom pogledu su i molitve bosanskih muslimana. Gotovo svaki treći stih u bosanskom mevludu počinje dovom, riječima ‘dragi Bože’. A i ove riječi koje bosanski muslimani često spominju također su primjeri i dokazi islamske tradicije Bošnjaka. Jedino bosanski muslimani se i na ovaj način obraćaju Bogu ovim riječima”, rekao je efendija Velić.
Naglasio je da je mevlud refleksija ljubavi kao jednog od najvećih darova koje je Bog podario čovječanstvu, dodajući da bi život bez ove blagodati na ovom svijetu bio nemoguć.
“Sve na ovom svijetu postoji zahvaljujući ljubavi. Jedno od Božijih imena jeste i El-Vedud – onaj koji voli. Bog je ljubav i Bog je izvor ljubavi i sve postojeće je stvoreno iz ljubavi. I naša vjera je ljubav. Kada čovjek u svom srcu osjeti ljubav prema svojim roditeljima, svojoj djeci, supruzi ili suprugu, zapravo je čovjek u svome srcu pronašao čistu vjeru. Dragi Bog čovjeka stvara od ljubavi i naš koncept vjerovanja i života jeste koncept ljubavi. I kada govorimo o mevludu kojeg bosanski muslimani prakticiraju govorimo o konceptu vjere kao o konceptu ljubavi. Naš čovjek prvenstveno iskazuje ljubav prema svome stvoritelju, zatim prema Božijem poslaniku Muhammedu, a. s., ali i ljubav prema ljudima koji ga okružuju, i svi naši ljudi koji uče mevlude i koji čuvaju tu tradiciju čuvaju koncept vjere kao koncept ljubavi”, kazao je efendija Velić.
Čuvati običaje koji nas zbližavaju!
Istakavši da je veliko i teško pitanje kako u savremenom svijetu sačuvati ove univerzalne vrijednosti, efendija Velić smatra da se svakako mora čuvati tradicionalni koncept ljubavi.
“Moramo čuvati sve te običaje koji nas zbližavaju, koji nas okreću jedne prema drugima, ali i pronalaziti neke nove modele kako da zbližavamo ljude, da ljudi pronađu jedni druge i da pronalazimo ljubav u svome srcu i da tu ljubav nudimo ljudima oko nas. To su radili naši djedovi, pradjedovi, i kao rezultat tog pristupa izrodio se jedan koncept mevluda kao koncept ljubavi prema svim ljudima”, dodao je efendija Velić.
U okviru ovogodišnje manifestacije, koja će trajati sve do 16. novembra, bit će održane brojne aktivnosti, uključujući mevlude, predavanja, promocije knjiga, izložbe, druženja mektebske djece, druženja omladine, humanitarne aktivnosti, ekološke aktivnosti i brojne druge socijalne aktivnosti, a njen moto će biti “Lijepa riječ”.
O Istini se ne raspravlja! Istina se traži u dubini naših srca!
“Lijepa riječ je jedna od centralnih i dominantnih kur’anskih poruka. U javnom diskursu nam nedostaje lijepe riječi. Stoga smo odlučili da moto naše 16. manifestacije u 2020. godini bude lijepa riječ. Kur’an kazuje da je lijepa riječ poput lijepog drveta. Božiji poslanik Muhammed, a. s. savjetuje da ljudi govore lijepe riječi ili da šute. Također, Kur’an nam kazuje da je majka Ise a. s., hazreti Merjema odabrala šutnju kao odgovor na teške optužbe i to je velika Kur’anska tema. Kur’an nam također kazuje da je Božiji poslanik Zekerijah a. s. tražio znak od Boga i dobio je znak da tri dana nije mogao govoriti, a bio je potpuno zdrav i to je također velika kur’anska poruka. Lijepa riječ je snažna, tih govor je prodoran, popravljanje je superiornost, a mudrost je dokaz Božijeg dara. Pozivamo naše vjernike da žive vjeru, da propise vjere smiruju I upotpunjuju u svojim srcima i svojim djelima. Islam se živi. Također, istinu treba da tražimo u svojim srcima, a ne da o istini raspravljamo”, kazao je efendija Velić.
Glavni ciljevi manifestacije “Dani o Allahovom poslaniku – Selam, ya Resulallah” su predstavljanje života Božijeg poslanika i podsticanje na primjenu njegovih univerzalnih poruka u savremenom dobu, promocija islamske umjetnosti s posebnim akcentom na umjetnost vezanu za Poslanika, probuditi najljepše osjećaje ljubavi prema Stvoritelju i Poslaniku te doprinijeti razvijanju socijalne osjetljivosti prema različitim kategorijama društva.
