U organizaciji Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Sarajevo ispred Istiklal džamije u Sarajevu večeras je održan okrugli sto o temi “Poruke hidžre – Povratak domu i domovini”, povodom Nove 1442 hidžretske godine.
Učesnici okruglog stola, kojim je moderirao Meho ef. Šljivo, bili su dr. Abdulgafar ef. Velić, glavni imam MIZ Sarajevo, Damir ef. Peštalić, glavni imam MIZ Srebrenica, dr. Edin Ramić, federalni ministar za raseljena lica i izbjeglice i dr. Enes ef. Ljevaković, zamjenik reisu-l-uleme IZ u BiH.
Glavni imam MIZ Sarajevo, dr. Abdulgafar ef. Velić iskazao je zadovoljstvo zbog činjenice da okruglom stolu prisustvuju i imami koji svoju dužnost obavljaju u džematima širom manjeg entiteta, kao i imami koji su porijeklom iz Istočne Bosne, a koji rade u Sarajevu.
Kazao je kako Bošnjaci kao narod imaju u vlastito iskustvo selidbe, te su itekako pozvani da govore o hidžri.
– Bošnjaci imaju iskustvo selidbe – fizičke zbog protjerivanja, ali i nacionalne, kada smo bili prisiljavani da se izjašnjavamo kao nešto što nismo – naglasio je dr. Velić.
Damir ef. Peštalić, glavni imam MIZ Srebrenica ukazao je na zanimljivu činjenicu da veliko interesovanje za Srebrenicu iskazuju ljudi koji nisu iz Bosne.
Ovom prilikom pohvalio je energiju i volju Bošnjaka koja je doprinijela je ponovnoj organizaciji života u mjestu gdje je počinjen genocid.
Tokom izlaganja, efendija Peštalić se prisjetio i majke Hatidže Mehmedović, kao prve osobe koju je upoznao u Srebrenici prilikom preuzimanja imamske dužnosti.
– Ona je posebno savjetovala da se ovdje ne dijelimo na nas i njih, nego da budemo u dobrim odnosima sa svima koji se nisu uprljali odnosom prema genocidu, ma kako se zvali – kazao je Peštalić.
Istakao je da je u Srebrenici obnovljeno 20 džamija, aktiviran rad šest džemata, te da u MIZ Srebrenica trenutno radi deveta imama. Dodao je da je kao stanovnik Srebrenice zadovoljan brojem bošnjačkog stanovništva.
– Moje dijete je bilo prvo rođeno bošnjačko dijete u gradu. Danas je drugačije. U Srebrenici živi značajan broj mladih bračnih parova, mnogo obrazovanih ljudi, omladine i djece – izjavio je ef. Peštalić.
Tokom okruglog stola istaknuto je da je pravo na dom, autentično i neotuđivo pravo, te da su sva ostala prava o kojima se govori izvedena.
Ministar Ramić ovom je prilikom govorio o procesu povratka na prostor entiteta Republika Srpska (RS), te je podsjetio da su se ljudi vraćali uprkos otporu i da je dominantan dio procesa povratka trajao od 1997. do 2003. godine.
– Ljudi su se, naravno, vraćali i kasnije, ali to su pojedinačni slučajevi – pojasnio je dr. Ramić.
U nastavku izlaganja govorio je o načinima pružanja otpora povratku Bošnjaka.
– U prvoj fazi povratka radilo se o fizičkim barijerama procesa povratka. Dakle, izolovani ali ciljani incidenti. Naprimjer, sprečavanje posjeta mezarlucima ili ometanje prilikom polaganja kamenja temeljaca za obnovu džamija. Druga faza je sistemska diskriminacija, tako da se kroz sistem unose elementi koji su štetni za Bošnjake. Nemaju problem za komšijama, nego sa sistemom. Tu su razni problemi prilikom obavljanja nečeg u općini, pošti ili policiji. To djeluje na pojedinca, ne na kolektiv, pa smo nažalost kao cjelina ponekad neosjetljivi na to – istakao je.
Naglasio je kako Federalna vlada godišnje izdvaja između deset i 12 miliona maraka za pomoć povratničkim mjestima i njihovu izgradnju.
– Tek u nekim sredinama postoji podrška lokalnih zajednica, ali samo ondje gdje smo politički prisutni – kazao je ministar.
Zaključio je predstavljanjem podataka o konkretnoj pomoći Federalnog ministarstva za raseljena lica i izbjeglice povratnicima u RS-u.
– Za svako novorođeno dijete porodica ima pravo na dječiji doplatak, srednjoškolci imaju pravo na subvenciju mjesečne karte, svi redovni studenti prijavljeni u RS-u primaju stipendiju, potom imaju pravo na finansiranje pripravničkog staža iz budžeta Ministarstva, te pomoć za pokretanje vlastitog biznisa – naglasio je dr. Ramić.
Zamjenik reisu-l-uleme IZ u BiH dr. Enes ef. Ljevaković ukazao je na to da je priča o povratku koju su izložili njegovi prethodnici izuzetno korisna u kontekstu hidžre, jer hidžra Poslanika a.s. nije puki bijeg iz sredine gdje su muslimani doživljavali ponižavanja.
– Hidžra je odlazak koji u samim počecima računa i na povratak. Mušrici su to znali, pa su se zbog toga i dešavale sve poznate bitke o kojima učimo – naglasio je dr. Ljevaković.
Pomenuo je kako hidžra ima svoje dvije dimenzije, te da jedna prethodi drugoj.
– Prva je duhovna i ogleda se u odustajanju od paganske vjere i svih loših navika Mekelija, a druga je fizička i ogleda se u putovanju iz mjesta gdje trenutno nema više prostora za širenje vjere, na mjesto gdje ima uslova za odbranu njenih principa – kazao je.
Na kraju je zaključio da je proces registracije u RS-u za izlazak na predstojeće lokalne izbore izuzetno važan, te da u određenim segmentima sadrži i bitne karakteristike Poslanikove a.s. hidžre.
Okrugli sto je završen kasidom u izvedbi Mirze Ganića i dovom koju je proučio Malik ef. Šljivo.
(N.G./Preporod.info)
