Dan Arefata je dan u kojem hadžije borave na Arefatu, a ove godine taj dan pada u četvrtak, 30. jula. To je deveti dan posljednjeg mjeseca hidžretskog kalendara zul-hidždžeta poznat kao Jevmu-l-Arefe – Dan Arefata.
Imam Centralne džamije na Ilidži Resul efendija Alić je u razgovoru za portal Faktor pojasnio značenje i vrijednost Dana Arefata.
– Dani mjeseca zul-hidžeta su dani kojima se Uzvišeni zaklinje u Kur’anu: “Tako mi zore i deset noći…” (Fedžr 1-2) Kao što je Uzvišeni odabrao među mubarek noćima posljednje trećine Ramazana, noć Kadr kao najvredniju noć tako i u ovim danima Gospodar nebesa i Zemlje počastio je Svoje robove najodabranijim danom, a to je Dan Arefata. Arefat je visoravan koja je udaljena od Mekke 22 kilometra. Na Arefatu susreli su se Adem a.s. i Hava r.a. nakon izlaska iz Dženneta. Ibrahim a.s. na Arefatu biva podučen propisima hadža, učeći ih tu na Arefatu, Ibrahim a.s. jasno odgovorao: “Arefatu – spoznao sam”. Govoreći od danu Arefata, učitelj svijeta Muhammed a.s. je rekao: “Nema dana u kojem Uzvišeni Allah oslobodi više Svojih robova vatre, nego što je to dan Arefata. Allah se spusti na dunjalučko nebo i ponosi se Svojim robovima pred melekima govoreći: “Šta oni žele?” (Muslim) – kaže Alić.
Dan Arefata je, ističe Alić, susret sa samim sobom, sa svojim grijesima jer riječ “arefat” prema nekim mišljenjima dolazi i od arapske riječi “i’tiraf” – priznavanje svojih grijeha. To je dan u kome čovjek spoznaje suštinu života, a suština života na ovom svijetu jeste da se opskrbimo najboljom ospskrbom za put ka vječnosti, a najbolja opskrba je svijest o Allahu dž.š. kako nam i Kur’an kazuje: “Opskrbite se, a najbolja opskrba je bogobojaznost” (Bekare, 197).
– Kod nas se dan Arefata uglavnom obilježava postom tog dana jer je to bila praksa Muhammeda a.s., koju su praktikovali i njegovi ashabi i naši čestiti preci. Stajanje na Arefatu jedan je od tri hadžska farza. Muhammed a.s. je rekao: “Hadž je Arefat”. (Ahmed) Hadžije dan Arefata nastoje što više provesti u dovama za sebe, svoje najbliže, ali i ummet Muhammeda a.s., u namazu, u spominjanju Allaha dž.š. i učeći Kur’an. Također, na Arefatu hadžije će podne i ikindiju klanjati spojeno i skraćeno. Nakon zalaska sunca, hadžije napuštaju planinu Arefat i noć provode u blizini Muzdelife, gdje sakupljaju kamenčiće, kako bi ih bacali na džemretima. Iako nismo u prilici biti na Arefatu, imamo priliku milost arefatsku osjetiti tako što ćemo dan Arefata u postu provesti, s nijjetom da se više nećemo grijehu vraćati, da ćemo nastojati djelom vjeru svoju svjedočiti. Tako nas je podučio učitelj svijeta Muhammed a.s.: “Ko bude postio dan Arefata, bit će mu oprošteni grijesi prošle i naredne godine.” (Muslim) – pojašnjava imam Alić.
Efendija Alić kaže da je Dan Arefata poseban jer “u njemu se, kako nam Muhammed a.s. kazuje, Uzvišeni na najbliže nebo spušta, ponosi se Svojim rovbovima pred melekim, On se raduje našim dovama, On se stidi da ruke Svoga roba, koji ih je podigao prema Njemu, vrati prazne. Zato je lijepo ovaj dan iskoristiti u dovi jer “Najbolja dova je dova na dan Arefata, a najbolje što sam rekao i što su govorili poslanici prije mene je: “La ilahe illellahu vahdehu la šerike lehu lehu-l-mulku ve lehu-l-hamdu ve huve ‘ala kulli šej’in kadir”. (Nema istinskog božanstva osim Allaha Jedinog, On nema sudruga, Njemu pripada vlast i zahvala, On oživljava i usmrćuje i On sve može).“ (Muslim)”.
Ističe da nas islam uči da budemo darežljivi pa i u našim dovama.
– Dok budemo u danu Arefata dove svoje upućivali Svevišnjem, nemojmo zaboraviti svoje roditelje, rodbinu, prijatelje, one koji su u nekoj potrebi, svoj braću po vjeri jer Poslanik a.s. nam kazuje: “Dok čovjek uči dovu za svoga brata, melek uči dovu za njeg: “Allah i tebi dao isto što i njemu tražiš.” (Ahmed i Muslim) – kaže sagovornik.
Alić kaže da je biti na Arefatu, biti na hadžu, želja svakog muslimana.
– Hvala Allahu Koji me je počastio prilikom da obavim hadž. Slika Arefata je slika Sudnjeg dana, kada će svaki insan stati pred Allaha i odgovarati za svoja djela. Dok sam stajao na Arefatu, insan sve vrijeme provede razmišljajući o sebi, o svom odnosu prema Gospodaru, o svom životu, kako ga je proveo, je li mogao bolje, hoće li Uzvišeni zadovoljan biti? Dove učiš moleći Allaha za oprost i tako čitav dan provedeš u brizi za svoje grijehe, a onda pred akšamsko vrijeme insan osjeti u prsima rasterećenje, rasterećenje od svih dunjalučkih halova. Svjestan si da ti je Allah dao novu priliku da budeš bolji, da se popraviš, da nastojiš živjeti život onako kako će On, Uzvišeni zadovoljan biti. S Arefata kreneš u tu novu priliku. Arefat je nešto što ostavlja trag na insanu čitav život jer kad god čovjeka dunjalučki halovi obuzmu, iznova se sjetiš Arefata, sjetiš se kur’anske poruke, u koju si se čvrsto uvjerio boraveći na Arefatu među ljudima koji su isto obučeni, a to je ona poruka u kojoj Uzvišeni jasno kazuje: “Što je kod vas prolazno je, a što je kod Allaha vječno je” (Nahl, 96) – kaže imam Alić.
Zbog stanja u kome se nalazi cijeli svijet, a to je opasnost širenja virusa COVID-19, ove godine samo 1.000 hadžija imaju priliku obaviti hadž.
– Ništa se, pa ni ovo stanje u kojem se nalazimo, ne dešava bez volje Uzvišenog. Kakva je mudrost u svemu ovome, jedino Sveznajući zna. Kao i muslimani iz drugih država, tako i mi iz BiH nismo u prilici ove godine biti na hadžu, ali jesmo u prilici da u ovim danim razmislimo o hadžskim porukama, da iz njih pouku uzmemo i kroz život ih svjedočimo. U danima hadža, s Arefata Poslanik a.s. je poruku kazao: “Zaista je Allah učinio vašu krv (živote), vaše imetke i vašu čast svetom, nepovredivom. Sveti su kao ovaj dan, ovaj mjesec i ovo mjesto.” Možda danas, više nego ikad ovu pouku moramo jasno čuti i djelom je svjedočiti. Nismo u prilici biti kod Kabe u Mekki, nismo u prilici biti na Arefatu, ali jesmo u prilici biti od onih koji se neće povoditi za neprovjernim informacija i svim onim prljavštinama koje narušavaju čast i dostojanstvo čovjeka. Zar Poslanik a.s. nije rekao, hodeći jedne prilike oko Kabe: “Divna li si, Kabo, i divan je tvoj miris. Ti si veličanstvena i veličanstvena je tvoja svetost, tako mi Onoga u čijoj ruci je moja duša, čast i dostojanstvo, imetak, život i da lijepo mišljenje o vjerniku imamo kod Allaha su veći od tvoje svetosti.” (Tirmizi) – navodi Alić, te dodaje:
– U danu Arefata, između ostalog, Poslanik a.s. nam je kazao: “Budite svijesni Allaha. Bojte se Allaha kada se radi o ženama. Uzeli ste ih za supruge, povjerenjem koje vam je Allaha dao”. Danas sve više svjedočimo trendu rastave braka, a kada bi supružnike upitali zboga čega se razvode, rijetko ko bi znao kazati razlog. Nismo u prilici biti na Arefatu, ali jesmo u prilici ovu pouku uzeti i sebe mjenjati. Brak je ono što musliman mora čuvati jer nema budućnosti muslimanskoj zajednici bez jakog i stabilnog braka, bez porodice koja čuva i dijelom svjedoči vjeru, bez porodice u kojoj se odgajaju djeca da budu Boga dragog svjesna. Nismo u prilici biti na hadžu, ali jesmo u prilici biti svakodnevno predani i pokorni Gospodaru nebesa i Zemlje jer jedini odnos kojeg On Uzvišeni prihvata od Svojih stvorenja jeste pokornost i predanost. Na arefatskoj visoravni Poslaniku a.s. biva objavljen ajet: “Danas sam vam upotpunio vašu vjeru i blagodat Svoju vam darovao. Zadovoljan sam da vam islam bude vjera.” (El-Ma’ida, 3).
Izvor: Faktor
