Search
Close this search box.
Search
Close this search box.

Hutba mr. hafiza Maida-ef. Ibrahimovića: Čistoća i urednost su odlike vjernika

Islam je vjera fitre-onoga što je prirodno. Islam podučava vjernike šta je to prirodno od djela koja se direktno vežu za čistoću. Želja za čistoćom i urednošću proizilazi iz ljudske prirode. Vjerski propisi i život Poslanika, s.a..v.s., pozivaju vjernike da pridaju veliku važnost čistoći, urednosti i da budu primjer drugim ljudima.

Hvala Allahu, dž.š., Koji nas je uputio na Pravi put. Salavat i selam na Allahovog Poslanika, s.a.v.s., njegovu časnu porodicu, plemenite ashabe, šehide islama i sve njegove sljedbenike koji ga slijede u dobru do Sudnjega dana. Čistoća i urednost su veoma bitne vrijednosti i odlike u vjeri islamu. One su sastavni dio naše vjere. Čistoća, urednost i lična higijena su od izuzetne važnosti. Musliman treba da bude na svakom mjestu čist, uredan i pedantan. Čistoća i urednost moraju biti naši prioriteti, a njihovo svakodnevno održavanje je jedan od glavnih zadataka u životu.

Čistoća i urednost čovjeka čine drugačijom osobom i o njemu ljudi imaju posebno mišljenje. Ako budemo vodili brigu za svojim životom i nastojali da nam sve bude na svom „ mjestu”, to će mijenjati pogled na svijet oko nas. Naime, ponekad nam je bitan trud oko malih stvari da bismo bili zadovoljni i imali vremena za odmor u životu. Kada su u pitanje čistoća i urednost u islamu, one zauzimaju posebno mjesto. Čistoća se u islamu može podijeliti na: unutrašnju i vanjsku čistoću. Uzvišeni Gospodar nam u Kur’anu goovri o tome i kaže: „…Zaista Allah voli one koji se kaju i voli one koji se mnogo čiste!”(El- Bekare, 222.) Ibn Kesir objašnjavajući ovaj ajet kaže: „Oni koji se kaju za učinjene grijehe i koji se čiste od prljavštine i neugodnosti“.( Ibn Kesir, str. 145.)

Unutrašnja čistoća se odnosi na čistoću naše duše. Ona mora biti potpuno čista od svih vrsta bolesti koje razaraju našu dušu. Te bolesti utiču na nju, kao što su: širk -pripisivanje druga Allahu, dž.š., gnjev, zavidnost, psovka, oholost, mržnja, ogovaranje, prevara, škrtost, kukavičluk, laž i slično. Ona duša koja bude čista od navedenih bolesti, takva duša će biti : iskrena, dobronamjerna, skromna, zadovoljna, zračit će ljubavlju i stalno će stremiti činjenju dobrih djela. Ljudsko srce sklono je prljanju grijesima i lošim postupcima te mu je potrebna čistoća. Srce se čisti od pokuđenih svojstava, loših djela i grijeha pohvalnim svojstvima i dobrim djelima.Vanjska čistoća se odnosi na čistoću od: krvi, gnoja, izmeta, lešine, urina, alkohola, svinjske masti, nečiste vode i nečisti svake vrste. Da bismo postigli vanjsku čistoću moramo voditi računa o njoj. Ona se postiže: gusulom (kupanjem), abdestom, tejemumom i održavanjem čistoće u potpunosti. Islam naređuje muslimanu potpuno čišćenje (gusul – kupanje) u određenim prilikama, kao što su: kupanje od džunupluka, kupanje poslije hajza i nifasa za žene. Kupanje za džumu i bajrame je sunnet, a po nekoj ulemi vadžib. Svaki čovjek se mora redovno kupati, paziti na svoju čistoću i urednost. Važno je da vjernik svoje tijelo čisti na propisan način, ali i da svoje srce i dušu čuva i čisti od svih nečistoća koje ih dotaknu i na taj način drži ravnotežu svoga bića.

Naime, možda je vrijedno ponekad se zapitati, da li su čistoća i urednost dio našeg svakodnevnog života. Vjernik je obavezan da održava čistoću svoje kuće, stana, avlije i puteva kojima hodi. Nije mu dozvoljeno da u kući drži psa ili fotografije,  jer time spriječava ulazak meleka u svoju kuću i čini kuću nečistom. Dakle, nije ni čudo što vrlo često čujemo za svađe, rasprave i nesporazume u kućama, stanovima  u kojima se ne poštuje ovaj propis. Čistoća i urednost tijela, odjeće, kuće, stana i okoline su uvjeti zdravog života.Odjeća koju musliman oblači mora da bude čista, uredna i lijepa. Posebno prilikom obavljanja namaza kada se obraćamo svome Gospodaru. S druge strane odjeća prilikom susreta sa drugim ljudima treba da zrači svojom čistoćom i ljepotom. Gospodar nas kroz Kur’an upućuje da se lijepo oblačimo i vodimo brigu o svome izgledu. Time pokazujemo Allahove, dž.š., blagodati kojima obasipa Svoje robove na dunjaluku. Islam kao vjera, ne samo da dopušta, nadasve ona zahtjeva od muslimana da paze na svoj izgled, da im odjeća bude čista i uredna. Lijepo odijevanje pokazuje naše dostojanstvo i uživanje u ukrasima koje nam daje Allah, dž.š.  Pristojno odijevanje ima dvije svrhe: da se pokriju intimni dijelovi tijela (el-‘awret)kod muslimana i da se uljepša naš izgled. Islam je vjera čistoće, urednosti i čednosti koja se ogleda u našem praktičnom životu.

Resulullah, s.a.v.s., nas je podučio u ovom segmentu života i pokazao nam koju važnost ima odijevanje u našem životu. Ovom prilrikom želim navesti hadis koji oslikava kako je Poslanik, s.a.v.s., upozoravao i skrenuo pažnju da moramo biti lijepo odjeveni. Resulullahu, s.a.v.s., dođe nekakav čovjek u pohabanoj odjeći: „Imaš li ti ikakva imetka?, upita ga Resulullah, s.a.v.s., . Imam – odgovori čovjek. „Kakva?”, opet će Resulullah. „ Svake vrste, koje mi je podario Allah“ – odgovori čovjek. Onda mu Poslanik, s.a.v.s.,, reče: „Kad ti je Allah dao imetka, neka se onda i vidi trag Allahove milosti i darežljivosti prema tebi.“ (En-Nesai).

Međutim, moramo nagalasiti da u odijevanju ne smije biti pretjerivanja, oholosti i uobraženosti. Pod pretjerivanjem se podrazumijeva prekoračivanje granica u onome što je halal- dozvoljeno. Oholost u odijevanju se odnosi na želju za hvalisanjem, isticanje superiornosti nad drugim ljudima i smatranje da drugi ljudi nisu dostojni nas u tome. Vjernici se moraju natjecati u čistoći i urednosti, te u tom pogledu biti uzori u svojim životima i okolini u kojoj žive. Vjernik svojom čistoćom i urednošću treba druge podsticati na iste i plijeniti svakog pojedinca svojim izgledom i urednošću.

Naši pretci su živjeli u vrijeme kada nije bilo tehnike i sredstava za higijenu, ali njihova odjeća, kuće, avlije i putevi su blistale od čistoće i urednosti. Njihove kuće nisu bile nepometene, neuredne i nečiste. Uklanjali su sve što je smetalo, održavali svoju okolinu čistom i urednom, te na taj način svjedočili iman, slijedili praksu Poslanika, s.a.v.s., i naše dobre pretke. Poslanik, s.a.v.s., je čistoću smatrao polovinom vjera i zato smo smo dužni slijediti njegove besprijekorne manire. Resulullah, s.a.v.s., nam je u hadisu prenio i poručio: „Čistoća je pola vjere“(Muslim). Ovaj hadis nam ukazuje na veliku važnost čistoće i urednosti u našim životima. Ako budemo nastojali da nam čistoća i urednost budu prioriteti,  zaštiti ćemo se od svih bolesti. Čistoća tijela znači uklanjanje bakterija i prašine koja se nakuplja na tijelo. Ta prevencija će nas sačuvati od kožnih kožnih bolesti i bolesti usta. Čuvajmo i održavajmo čistoću, budimo uredni ispunit ćemo pola vjerovanja, bit ćemo zdravi i okolina će biti uredna, čista i prijatna. Zbog svega navedenog Poslanik, s.a.v.s., je čistoću smatrao polovinom vjere.

Čistoću i urednost se postiže čistom vodom koja će ukloniti tragove nečistoće i moći ćemo pristupiti obavljanju vjerskih obreda. Čisčenje vodom će ostraniti sve što čovjeka i njegovu vanjštinu čini neurednim. U slučaju ako ne nađemo vode da bi uzeli abdest ili se okupali, a želimo pristupiti namazu, onda ćemo čistom zemljom uzeti tejemmum kako bi obavili namaz. Otklanjanje nečistoće jedan je od osnovnih uvjeta za valjanost izvršavanja vjerskih obaveza, kao što su; namaz i učenje Kur’ana.

Islam je vjera fitre-onoga što je prirodno. Islam podučava vjernike šta je to prirodno od djela koja se direktno vežu za čistoću. Želja za čistoćom i urednošću proizilazi iz ljudske prirode. Vjerski propisi i život Poslanika, s.a..v.s., pozivaju vjernike da pridaju veliku važnost čistoći, urednosti i da budu primjer drugim ljudima. Gospodaru Naš, podari nam da budemo od onih na koje će se drugi ugledati i uvedi nas u Džennet. Amin!

22. februar 2019.god./ 17. džumade-l-uhra 1440.H.god.

Hutbu napisao: hfz. mr. Maid ef. Ibrahimović

Imam, hatib, muallim, džemat Soukbunar, MIZ Sarajevo

 

Facebook
Twitter