U okviru ovogodišnje manifestacije “Selam ya Resulallah” u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu 5. oktobra je održana promocija Kur’ana sa prijevodom Nurke Karamana.
U uvodnom dijelu programa kojem je prisustvovao reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović, prisutnima se obratio muftija sarajevski prof. dr. Nedžad Grabus, te podsjetio na ciljeve manifestacije.
– Manifestacija “Selam ya Resulallah” doprinosi proširivanju znanja i osnaživanju našeg razumijevanja misije Muhammeda a.s. Čestitam Medžlisu Sarajevo zbog postavljanja platforme na kojoj govorimo o Poslaniku a.s. za naše vrijeme i prostor u kojem živimo – kazao je muftija Grabus.
Ukazujući na značaj promoviranog prijevoda, muftija je podsjetio da svaki novi prijevod doprinosi širem razumijevanju Objave.
– Prijevod otvara nove svjetove u razumijevanju Nurke Karamana na bosanskom jeziku. Ovo je veliki projekt izdavačke kuće “Kupola” u vlasništvu Mustafe Bećirovića. Molim Allaha dž.š. da ovaj prijevod bude poticaj za čitanje i shvatanje Kur’ana na našem jeziku – rekao je muftija sarajevski.
Uz osvrt na iskustvo prevođenja, Nurko Karaman je govorio o vlastitim prevodilačkim namjerama, te detaljima o kojima je posebno vodio računa.
– Pred prevodiocem Kur’ana je prevelik broj raznovrsnih zahtjeva da bi se mogao očekivati besprijekoran rezultat. Naročito zato što je krug mogućih čitalaca veoma heterogen, a imao sam ambiciju predstaviti Kur’an i islam i onom drugom, da kažem, nedžamijskom krugu čitateljstva – kazao je Karaman.
Referirao se i na vlastite namjere prilikom samog procesa prevođenja.
– Svakom stavku u Kur’anu sam posvetio pažnju, nastojeći ponuditi svoje originalno razumijevanje utemeljeno, prije svega, na konkretnoj jezičkoj situaciji. U literarnom pogledu, također, trudio sam se da, pored jasnoće izraza, ponudim čitaocu jedno tečno i čitko štivo – poručio je prevodilac.
Hadžem Hajdarević je kao jedan od promotora ukazao na specifičnosti ovog prijevoda, te skrenuo pažnju na detalje iz kojih se može razumijevati prevodilački profil Nurke Karamana.
– Kur’an je primarno mozaik Božijih znakova kojima On objavljuje ljudima ono što oni trebaju znati. Karaman se u ovom poduhvatu ponaša kao prevodilac, a ne kao interpretator. Uz nježnost i hrabrost kojima ovaj prijevod svjedoči, uočavamo da Karaman prevođenju pristupa oprezno, sa očiglednom namjerom da što dosljednije određene arapske izraze prevede u bosanski jezik – kazao je Hajdarević.
Proces prevođenja, kako je naglasio Hajdarević, je u neposrednoj vezi sa važnošću jednog jezika.
– Svaki prijevod bilo kojeg djela, a posebno Kur’ana je čast jeziku na koji se Tekst prevodi – zaključio je Hajdarević.
Akademik Enes Karić je u svom osvrtu na ovaj prijevod istakao kako je uočljivo vođenje računa Nurke Karamana o razumijevanju konteksta i cjeline Objave.
– Važno je voditi računa o cjelini Kur’ana. Karaman se, po svom svjedočenju, nekoliko puta vraćao prijevodu nastojeći odgovoriti ovoj cjelini. To je, među ostalim primjerima, vidljivo na različitim verzijama prevođenja riječi “Resul” koja je, shodno kontekstu, prevođena i kao poslanik, ali i kao Džibril u značenju donosioca Objave – kazao je akademik Karić.
Pored konteksta Objave, značajno je razumijevati i kulturni kontekst jezika na koji se prevodi.
– Kulturalna strana ovog prijevoda je odlična. Otvoreno je bosanski jezik primio ono kako je prevodilac razumio Kur’an. Jedan od primjera je korištenje riječi “namaz” koji je razumljiviji bosanskim muslimanima u odnosu na riječ. “molitva”. Karaman je, dakle, postigao tu kulturnu osjetljivost – poručio je Karić.
Akademik Karić je svoje obraćanje zaključio tvrdnjom da je ovaj poduhvat Nurke Karamana izuzetno vrijedan i autentičan.
– Ovo je jedan netefsirski i nekonvencionalan, a vjernički prihvatljiv i sjajan prijevod, na čemu čestitam Nurki Karamanu – zaključio je akademik Enes Karić.
Jedan od promotora bio je i prof. dr. Hilmo Neimarlija koji se u prvom dijelu svog obraćanja osvrnuo na brojnost prijevoda Kur’ana na bosanski jezik, te naglasio njen značaj za aktuelni prostorno-vremenski kontekst.
– Uzimajući u obzir naše brojno stanje, mi muslimani bosanskog jezika imamo respektabilan broj prijevoda Kur’ana. To je značajan pokazatelj našeg duhovnog uzdizanja u islamu. Njegova je vrijednost u ovom vremenu jos izraženija, jer se još uvijek znaju pojaviti pojedinci sa muslimanskog istoka koji dolaze sa ambicijom da nas uče našoj vjeri – rekao je dr. Neimarlija.
Potom je, navodeći promoviranog teksta, naglasio kako on ima značajno mjesto među svim dosadašnjim prijevodima.
– Prijevod Nurke Karamana se pridružuje postojećim prijevodima kao značajan, inovativan i podsticajan prilog razumijevanju Kur’ana u našim jezuičkim prostorima. Ovaj prijevod je tečan i živ, a u mom osjećanju je na izvanredan način oslobođen krutosti; što je jedna od njegovih bitnih odlika, uz inovativna prevodilačka rješenja – istakao je prof. dr. Hilmo Neimarlija.
Program kojim je moderirao mr. Mirnes Kovač upotpunili su i članovi hora MIZ Sarajevo učenjem Kur’ana i interpretacijom kasida.
Naredna aktivnost u okviru manifestacije “Selam, ya Resulallah” je tradicionalna mevludska svečanost u Sultan Fatihovoj Carevoj džamiji, 7. oktobra nakon jacija-namaza; dok će centralna mevludska svečanost biti upriličena u Gazi Husrev-begovoj džamiji, 8. oktobra nakon podne-namaza.
