Na inicijativu mostarskog muftije dr. Salem-ef. Dedovića i glavnog imama MIZ Sarajevo dr. Abdulgafar-ef. Velića sarajevski i hercegovački imami u utorak su skupa obišli neke od značajnih historijskih lokaliteta na istočnim obroncima planine Crvanj i nekoliko povratničkih naselja na području Kalinovika gdje ova dva muftijstva graniče i međusobno prepliću u nadležnostima i aktivnostima.
U prijepodnevnim satima obišli su živopisnu visoravan Morine za koju zaljubljenici u prirodu vole reći da je Hercegovački Tibet. Na lokalitetu svatovskog groblja muftija Dedović se prisjetio nekih sekvenci i dramaturških zapleta o pogibiji Lakišića svatova sačuvanih u narodnoj epskoj pjesmi i usmenim predanjima prethodnih generacija nevesinjskih Bošnjaka. U epskoj pjesmi prepletena su kazivanja o poznatim porodicama tog vremena, porodici Lakišić iz Mostara, Ljubovića iz Nevesinja i Čengića sa Zagorja.
– Od tada su prošla dva i po stoljeća. O tome trebamo govoriti i govoriti o romanu Huseina Đoge Dubravića, govoriti o porodici Lakišić koja je čvrsto povezana sa našom tradicijom u Mostaru. Tema o Lakišića haremu povezana je sa našom odlučnošću da ustrajemo u našim zahtjevima. Na tom putu trebamo sačuvati pomen na tu veliku porodicu, na ove ljude kojima je bilo suđeno da ovdje skončaju – rekao je muftija obraćajući se prisutnim imamima.
Naglasio je da lokalitet sa stećcima, koji također nosi toponim svatovskog groblja, nije mjesto gdje su ukopani poginuli svatovi. Podatak o tome gdje su ukopani nije preciziran u dostupnim historijskim izvorima. Na kraju posjete ovom lokalitetu imami su proučili Jasin i poklonili ga pred dušu Lakišića svatova koji su poginuli u velikoj mećavi.
– Željeli smo danas, pogotovo zbog novih generacija, da pokušamo osvijetliti taj dio naše historije osjećajući jednu vrstu duga prema toj mostarskoj, uglednoj familiji, koja je ostavila velikog traga na polju vakufa, dobročinstva, javno-društvenog utjecaja u Mostaru. Na ovaj način smo htjeli odati poštovanje i iskazati naše ibadetsko sjećanje na te ljude. Htjeli smo kazati našim mladima o životu u ovim krajevima, koji iz ove današnje perspektive izgleda vrlo težak, jer izgledaju ostavljeni, napušteni na kojima gotovo nema živa čovjeka. Htjeli smo kazati, valja i naša Zajednica da napravi ovakve iskorake u ovakve prostore, jer su za nas svi prostori važni i dragocjeni prostori sve dok u njima bitiše naš čovjek, bilo islama, njegova volja, energija, posvećenost našoj Zajednici i ljubav prema mjestu – istakao je muftija.
U popodnevnim satima sarajevski i hercegovački imami posjetili su nekoliko povratničkih naselja Mjesne zajednice Ulog i tamošnju džamiju, a među njima i naselje Sela gdje su naišli na srdačno i nadasve domaćinsko dobročinstvo porodice Spahić.
– Ovaj dan za mene je poseban. Ja i moji preci nikada prije nismo doživjeli da ovoliko imama, hafiza, uleme bude u našem selu. Toliko sam oduševljen i iznenađen dolaskom ovakvih ljudi, da mi je neprijatno što nismo pripremili malo bolje gostoprimstvo – ističe Ahmet Spahić, koji sa porodicom posljednjih decenija izdašno obnavlja imanje i potiče sve rođake na takvu vrstu patriotskog angažmana kako bi što više oživili ovaj kraj.
U gotovo nepristupačnim planinskim vrletima, zahvaljujući takvoj vrsti upornosti porodice Spahić sad brojni zaseoci i domaćinstva u Selima imaju vodu, struju, i makadamske pristupne puteve.
– Jako je važno da su imami iz Bosne, Sarajeva došli ovdje i susreli se sa svojim kolegama iz Hercegovine, sa ovdašnjim ljudima i da su posjetili važne historijske lokalitete, određene džamije, mezarja, proučili Fatihu tim velikim ljudima koji su ovdje na ovim prostorima čuvali plemenitu vjeru i prenijeli je na svoje potomke.
Mi dolazimo iz Sarajeva, iz većih džemata i važno nam je doći na ovaj prostor, na ove naše izvore, da se abdestimo na njima. Važno nam je da smo sa imamima iz Hercegovine razgovarali i o nekim drugim važnim temama, o mogućnostima i vidovima naše međusobne saradnje, posebno onima koji rade na području manjeg BH entiteta – kazao je ef. Velić.
Međusobno povezivanje imama u ovom kapacitetu i fomratu od iznimne je važnosti i prema ocjeni mostarskog muftije Dedovića, a druženje na Morinama i Ulogu po njegovom mišljenju bio je i izraz zahvalnosti sarajevskim imamima na iskazanoj podršci i brizi razuđenom i kompleksnom prostoru Mostarskog muftijstva.
(H.E./Preporod.info)
