Teška, po mnogima najteža ratna godina u posljednjoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu, bila je 1993. Borba protiv agresora, u to vrijeme sa dvije strane, iscrpljivala je borce Armije Republike Bosne i Hercegovine i na velika iskušenja stavljala stanovništvo naše domovine.
Jedna od najvećih bitki vodila se tada na Igmanu. Ova planina je bila bedem kojeg su neprijateljske sile nastojale osvojiti po svaku cijenu, a osvojiti Igman značilo je gotovo sigurno zauzimanje glavnog grada, Sarajeva, čime bi odbrana cijele domovine bila dovedena u pitanje. Borci Armije Republike Bosne i Hercegovine su bili i više nego svjesni toga, i zato su Igman branili pripadnici naše Armije iz svih dijelova domovine. U svojoj odlučnosti, hrabrosti i izdržljivosti, oni su pokazali još jednu dimenziju, onu duhovnu, iz koje su crpili ogromnu snagu i nadu u pobjedu. U tim teškim trenucima, muslimani u Armiji Republike Bosne i Hercegovine odlučili su da grade džamiju na Igmanu.
U vremenu rušilačkih pohoda borci Armije Republike Bosne i Hercegovine grade džamiju
Do svog namaza borci Armije su držali i u tako surovim ratnim uvjetima, igmanskoj hladnoći i kiši, obavljajući ga u rovovima, na livadi, pod drvećem, pokazujući time svoju iskrenu predanost i ljubav prema Gospodaru. Kao plod takve vjere, donešena je odluka o izgradnji džamije na raskrsnici puteva Kabalovo Lasički stan-Hrasnički stan. Svoju oazu mira, duhovno utočište, borci su počeli da grade u srijedu, 17. novembra 1993. godine. Gradnja drvene džamije, prema nacrtu Osmana Smiječanina, dimenzija 10×12, završena je za nepuna tri mjeseca unatoč nedostatku potrebnog alata i velikoj hladnoći. Onda kada nisu bili na vojnim zadacima, borci su pušku zamjenjivali tesarskim alatom i za kratko vrijeme napravili džamiju koja je svečano otvorena 5. februara 1994. godine u prisustvu reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, dr. Mustafe-ef. Cerića, i boraca – graditelja. U vrijeme kada su rušene brojne džamije u Bosni i Hercegovini, borci naše Armije su izgradnjom ove džamije pokazali svoj graditeljski, a ne rušilački karakter. Prvi imam ove džamije, Omer-efendija Krupalija, u njoj je predvodio dnevne-namaze, organizirano zajedničke iftare kao i druge vjerske aktivnosti. Džamija je u tom teškom vremenu služila i za smještaj ranjenih borca, čime je njena važnost bila još značajnija.
Značajni projekti koji čuvaju sjećanje na Ratnu džamiju na Igmanu
Nakon rata, prva temeljita rekonstrukcija Ratne džamije na Igmanu obavljena je 2000. godine u organizaciji 1. korpusa Vojske Federacije BiH, a potom i 2004. godine uz uređenje njenog harema. Ova džamija, kao objekat od posebnog značaja, 2006. godine je uvrštena među objekte koji su pod zaštitom kulturno-historijskog naslijeđa naše zemlje. Dvije godine kasnije, džamija je sa popratnim objektima uknjižena kao vlasništvo Islamske zajednice Bosne i Hercegovine. Krajem 2011. godine Medžlis Islamske zajednice Sarajevo je sa Fondom Memorijala Kovači potpisao Sporazum o poslovnoj saradnji, a prema kojem se određuje da će Fond Memorijala brinuti o ovom kompleksu (obezbjeđivati i održavati ga), a Medžlis IZ Sarajevo kroz postavljenje imama organizirati vjerski život. Također, važno je istaći da je Islamska zajednica prihvatila da se prostor džamije na Igmanu označi kao dovište u Bosni i Hercegovini i obavezala Vojno muftijstvo da organizira vjerske sadržaje u okviru manifestacije ”Odbrana Bosne i Hercegovine – Igman”, što Vojno muftijstvo i čini od 2000. godine s ciljem čuvanja sjećanja na najveće sinove domovine. Prvog četvrtka u augustu, vojni imami u Ratnoj džamiji na Igmanu, sa akšam-namazom, uče mevlud, zikr i tevhid pred duše bosanskohercegovačkih šehida, dok sutradan, na platou Ratne džamije, pred nekoliko hiljada muslimana iz cijele domovine i dijaspore, organiziraju prigodan vjerski program pred džuma-namaz. Važne poruke sa džuma-namaza vjernici nose sa sobom čuvši ih od najuglednijih predstavnika Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Bogatim vjerskim sadržajima Vojno muftijstvo nastoji da ova manifestacija preraste u manifestaciju međunarodnog karaktera kako bi se univerzalne poruke sa ove planine i ovog posebnog mjesta prenijele na sve ljude širom svijeta. Zbog sve njegove važnosti, ovaj događaj je uvršten i u kalendar značajnih datuma i događaja Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, a 2016. godine odlučeno je da se sa ovog mjesta uči Dova za domovinu Bosnu i Hercegovinu, za njenu sigurnost, mir i ljepšu budućnost. Vojno muftijstvo je ovom prilikom priredilo prigodan tekst Dove koji se danas uči i u svim vojnim mesdžidima u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine.
Pored spomenutih, važno je istaći i sljedeće projekte koji su do sada realizirani, a koji čuvaju pomen na vrijednost Ratne džamije na Igmanu i hrabrost branilaca Bosne i Hercegovine. ”Igmanske hutbe”, naslov je serijala hutbi nastalih kroz vjerski program ”Odbrana Bosne i Hercegovine – Igman”. Knjiga je u izdanju Vojnog muftijstva i ”El-Kalema” izašla 2010. godine, a pored hutbi sadrži i informacije o Ratnoj džamiji, Dovu sjećanja na šehide, i, kao poseban prilog, ilahiju o ovoj džamiji koju potpisuje prof. dr. Džemal Latić i posvećuje njenim graditeljima. Dokumentarnim filmom Mufida Memije, ”Džamija izrasla iz srca ljudi”, nastalim sredinom 2014. godine, kao i reportažom ”Dova za domovinu”, produkcijske kuće ”Input” – rađenom po zahtjevu i smjernicama Vojnog muftijstva – ekraniziran je put nastanka ove džamije i njene važnosti za našu sadašnjost i budućnost. Knjigom ”Džamija na Igmanu”, autora brigadira Zijada Rujanca – a u vrijeme izgradnje Ratne džamije ratnog komandanta IKM Igman – ostavljeno je trajno svjedočastvo, na više od stotinu stranica, o izgradnji Ratne džamije. Ovo djelo sadrži mnoštvo fotografija iz vremena gradnje Ratne džamije, i, veoma važno za istaći, uz bosanski jezik rađen je i prijevod na engleski jezik. Uz navedeno, vrijedno je spomenuti da postoji web stranica o Ratnoj džamiji na Igmanu, te da je naslovna stranica Takvima za 2019. godinu posvećena ovoj džamiji.
Danas, pored Ratne džamije, ovaj kompleks krasi musalla sa igrađenim objektom za realiziranje vjerskih programa, ali i drugih aktivnosti po potrebi, te musafirhana i abdesthana. Prema idejnom projektu, planirana je i izgradnja nekoliko objekata apartmanskog tipa, muzejska galerija, a unutar nje i galerija porušenih džamija, kao i restoran i drugi objekti. U ovoj godini, kada se obilježava 25. godina od svečanog otvaranja Ratne džamije na Igmanu, dobro bi bilo da jedna od poštanskih markica ponese sliku ovog važnog bosanskohercegovačkog simbola.
4. Ratna džamija i mi – u miru
Braneći Igman, u temelje slobodnog Sarajeva i države Bosne i Hercegovine, svoje živote je ugradilo 416 mladića. U toj su borbi ustrajali i uspjeli. Njihova imena danas ćemo naći na šehitlucima Velikog Polja, Mrazišta, Brezovače, Sjeničkoj kosi, Hrasnici, Trnovu i Pazariću. Ostala su da se pamte i u nama žive kao istinski heroji za čast i slobodu bosanskohercegovačkog čovjeka.
Ova mjesta i Ratna džamija sinonim su otpora i nadljudskog napora da se sačuvaju ove vrijednosti. Ona su izvor pobjede na kojeg brojni posjetioci tokom cijele godine dolaze da osnaže odluku za život u svojoj domovini i borbu za njenu bolju i prosperitetniju budućnost. Svojom posljednjom porukom sa musalle Ratne džamije, reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazović, je podsjetio: ”Borba za Igman, koju su vodili naša braća i sestre, bila je borba za slobodan i otvoren grad, za slobodnu i jedinstvenu Bosnu i Hercegovinu. Oni koji su za nju položili svoje živote željeli su da budemo dio slobodnog svjeta. Oni su dali najviše. Na nama je da njihovu žrtvu ne ukaljamo i ne izdamo. Neka za sve nas sloboda i dostojanstvo bosanskohercegovačkog insana bude sveta dužnost kojoj ćemo se odazivati. Djelujmo na tom putu bez kompromisa i ne obazirimo se na provokacije onih koji nisu dostojni naše pažnje. Odluka koja je ovdje donesena od ranije, obavezuje sve nas. Nazad se ne može i ne smije.”
Autor: Muhamed Okić
(Preporod, br. 03/1133, 1. februar 2019. godine)
