Search
Close this search box.

Ramazanske večeri: Gosti petog izdanja dr. Mensur Malkić i profesor Mustafa Spahić

Projekat „Ramazanske večeri“, u organizaciji Medžlisa Islamske zajednice Sarajevo posljednjih deset godina je projekat poslijeteravijskih druženja u kojima učešće uzimaju eminentni alimi, umjetnici, pjesnici i sportisti koji prenose svoja životna iskustva, razmišljanja i savjete mladima.

Ovogodišnji program „Ramazanskih večeri“ ima poseban značaj, jer uz ovaj opći cilj ima postavljenu misao vodilju da kvalitetno upotpuni nedostatak ramazanskih susreta i druženja. Stoga je cjelokupan program realizovan bez prisustva publike, a uz prenos uživo putem BHT-a, TV BIR i facebook stranice MIZ Sarajevo.

Peto druženje u okviru ovog projekta realizovano je sinoć u Hanikahu Gazi Husrev-begovog vakufa u Sarajevu. Gosti razgovora kojim je moderirao Edin Hamzakadić bili su doc. dr. hfz. Mensur Malkić, direktor Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu i profesor Mustafa Spahić, dugogodišnji djelatnik ove škole.

Oni su ovom prilikom govorili o sticanju znanja, poziciji Gazi Husrev-begove medrese u današnjem intelektualnom kontekstu, te historijskom i duhovnom značaju dana u kojima se nalazimo. 

Hafiz Malkić je gledaoce podsjetio na divljenja vrijednu historiju Gazi Husrev-begove medrese, posebno naglasivši njen kontinuitet i razvoj.

– Od 1537 godine, kada je medresa imala jednu dershanu i dvanaest soba soba, ona se kontinuirano razvijala, pa ove školske godine medresu pohađa 488 učenika i učenica u 16 odjeljenja. U svom kontinuitetu pokazala se kao izuzetno kvalitetna. Svršenici medrese su se dokazali u različitim poljima trudeći da opravdaju njen status – kazao je hafiz Malkić.

Ovom prilikom je najavio manifestacije čija je realizacija planirana za tekuću godinu u povodu obilježavanja 500 godina od dolaska Gazi Husrev-bega na ove prostore.

Govoreći o tome kako je Gazija u Sarajevu sagradio sve ono što jedan grad označava gradom, profesor Spahić je istakao detalje njegove ostavštine.

– On je za sadašnje uslove sagradio intelektualnu, vjersku, duhovnu, moralnu, idejnu i društvenu infrastrukturu. Ljudi svih profila i nacija su radili na čaršiji. Sve bitne institucije su imale prekid rada osim Gazi Husrev-begove medrese. Ne smije se ni pomisliti šta bi ovdje bilo bez Husrev-bega. Njegov se značaj ogleda u potpuno svim aspektima društva – kazao je profesor Spahić.

Profesor Malkić je tokom razgovora govorio o interesu svršenika osnovnih škola za upis Gazi Husrev-begove medrese.

– Uprkos činjenici o malom broju djece u našim školama uzrokovanom različitim faktorima, interes za Gazi Husrev-begovu medresu raste, pa je iz godine u godinu sve više zainteresovanih za upis ove škole, zbog čega bih se zahvalio i roditeljima. Molim Allaha dž.š da budu uspješni tokom i nakon školovanja, te da budu bolji od nas koji smo ih obrazovali i da imaju bolju i uspješniju budućnost – svoju misao je hafiz Malkić zaokružio dovom.

Osvrnuvši se na značaj dana u kojima se nalazimo, profesor Spahić je istakao nekoliko suštinski važnih aspekata bitke na Bedru i oslobođenja Mekke.

– Nema oslobođenja Mekke bez Bedra, a zajedničko im je to što se tada Allahovom voljom istina istinom učvrstila. Na Bedru je poginuo mozak pagana i najveći projektant protiv muslimana, Ebu Džehl; a moralno je rastojen Ebu Leheb koji se nije smio ni pojaviti na bojnom polju, nego je poslao plaćenike – istakao je profesor Spahić.

Navodeći civilizacijski značaj ove bitke, podsjetio je na neke detalje koje je čine specifičnom.

– To je presjek u povijesti jer se desilo to da nisu ubijani zarobljenici, čime se začinje kompletna islamska kultura – pismen si, poduči druge i slobodan, imućan si, možeš se otkupiti, a dozvoljena je i sahrana poginulih pagana po njihovim običajima – kazao je profesor Spahić.

Uz osvrt na posljednju trećinu ramazana, hafiz Malkić je ukazao na jedno važno tumačenje prvih objavljenih ajeta koje može biti odlična motivacija mladima na putu sticanja nauke.

– U noći Kadr su objavljeni prvi ajeti sure Alek u kojima se naglašava važnost učenja i čitanja. Onaj ko se iskreno posveti nauci, ona će ga dovesti do posljednjeg ajeta te sure koji govori o činjenju sedžde. U tom smislu, vrata medrese su okrenuta prema džamiji da bi učenici nakon sticanja znanja do podne, u podnevsko vrijeme to znanje primijenili i opečatili sedždom u namazu – zaključio je hafiz Malkić.

U pauzama tokom razgovora, hor Medžlisa islamske zajednice Sarajevo je karakterističnim izvedbama ilahija i kasida dao posebnu dimenziju cjelokupnom programu.

Uz pozitivne dojmove i duboko uvjerenje da je peti dio „Ramazanskih večeri“ uspješno realizovan na tragu naših namjera, podsjećamo da će naredni razgovor biti realizovan i emitovan sutra, 1. maja 2021. godine.

Nedim Gondžić

Facebook
Twitter