U Gazi Husrev-begovoj džamiji proučen je mevlud i održan prigodan vjerski program povodom sjećanja na Sulejmana Čelebija.
Program su organizirali Grad Bursa, međunarodna organizacija turkijske kulture TURKSOY i Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, a mevlud su izveli učači iz Turkiye Orhan Demirarslan, Mahmut Sevket Ozturk i imami Medžlisa islamske zajednice Sarajevo.
Događaj je upriličen povodom 600 godina od smrti Čelebija koji je bio jedan od najpoznatijih pjesnika osmanske književnosti u XV stoljeću.
- Godine 1409. napisao je Mevlud, najpoznatije djelo turske religiozne književnosti. Djelo je napisano jednostavnim narodnim jezikom i stilom. Zasniva se na tradicionalnim izvorima o životu poslanika Muhameda a.s. i najčešće se izvodi na Poslanikov rođendan i na druge muslimanske blagdane u džamijama i privatnim kućama – navodi Anadolija.
Programu su prisustvovali turski ambasador u BiH Sadik Babur Girgin, savjetnik za vjerske poslove u turskoj ambasadi Yunus Keles, glavni imam Medžisa islamske zajednice Sarajevo Abdulgafar Velić i brojni vjernici.
Glavni imam MIZ Sarajevo je prilikom obraćanja istakao kako su mevludske riječi posebno biranje kako bi Poslanik a.s. bio opisan na najljepši način.
- Jedna od odlika ummeta Muhammeda a.s. jeste i ljubav prema njemu. Brojni pjesnici i alimi su pišući rečenice, stihove, mevlude htjeli opisati Poslanika a.s. Posebno bih istakao hazreti Mevlanu, jer se poslanstvo vizuelno često predstavljalo u formi stabla, gdje hazreti Mevlana navodi kako su grane stabla prethodni poslanici, a njegov plod je Muhammed a.s. – istakao je dr. Velić.
Naveo je i neke specifičnosti prevoda mevluda Sulejmana Čelebija. Govorio je o prevodu Arifa Sarajlije, te prevodu Saliha Gaševića, posebno čitanom i interpretiranom na ovim prostorima.
- Mi bosanski muslimani smo mevlud Saliha Gaševića učili napamet i izvodili u različitim životnim situacijama, useljenje u kuću, rođenje djece, israćaj u vojsku… A pored ovoga, našu vezu sa Poslanikom a.s. ilustrira i to što donosimo salavate u brojnim situacijama; kad gasulimo merhume i spuštamo ih u kabur, učimo salavate; kad grmi ili sijeva, učimo salavate – poručio je glavni imam MIZ Sarajevo.
Svoje obraćanje je zaključio osvrtom na činjenicu da su bosanski muslimani u različitim vremenskim okolnostima proživljavali torture i stravične zločine zbog vjerskog opredjeljenja, ali da ništa od toga nije uzrokovalo odustajanje od uvjerenja ili okretanje leđa Poslaniku a.s.
