Predavanjem glavnog imama počeo novi ciklus tribina “Islamske teme”

U Baščaršijskoj džamiji u Sarajevu 7. novembra je počeo novi ciklus tribina “Islamske teme” koji se realizuje u ovkiru aktivnosti “Edukacija u sarajevskim džamijama”.

Pored “Islamskih tema”, realizirat će se Katedra hadisa u Lužanima i na Ilidži, Katedra fikha u Vogošći i Grbavici 2, te Katedra tefsira u Istiklal džamiji i na Stupu 

Prvo predavanje održao je dr. Abdulgafar-ef. Velić, glavni imam MIZ Sarajevo koji se osvrnuo na pojam ljudske uspravnost, uz konsultaciju različitih kur’anskih osvrta na kijam/stajanje.

– Gospodar nam u suri Et-Tin (Smokva) sugeriše kako je čovjek stvoren u najljepšem obliku. Uz taj oblik, čovjek je stvoren uspravnim; što potvrđuje svakodnevno svojim kijamom u namazu. Nakon kijama se spuštamo na sedždu, pa onako kako kijamom potvrđujemo vlastitu uspravnost, tako se i sedždom nastojimo približiti Božijem rahmetu – kazao je dr. Velić.

Odnos sedžde i kijama, pojasnio je predavač, podsjeća i na životni ciklus.

– Život i proživljenje su simbolički prikazani kroz odnos kijama i sedžde. Kao što se nakon kijama spuštamo na sedždu, tako nas nakon života spuštaju u kabur. Također, kao što se nakon sedžde vraćamo na kijam, tako ćemo biti proživljeni i u stojećem položaju dočekati Sudnji dan koji se naziva “jevmul-kijameh” – istakao je.

Detaljno pojašnjavajući neke poruke pomenute sure Et-Tin, prisutne je upoznao sa tumačenjem zakletvi iz ove sure iz pera određenih mufesira.

– Allah dž.š. se u ovoj suri zaklinje smokvom, maslinom, Sinajskom gorom i sigurnim gradom. Postoji tumačenje da predmeti zakletvi iz ove sure predstavljaju četiri perioda čovječanstva. Prvi period čovječanstva je period smokve, jer je po nekim tumačenjima smokva plod na koji je Adem a.s. navraćen. Drugi je period masline koji počinje od Nuha a.s., kada je, tokom boravka na lađi, ptica donijela maslinovu granu kao dokaz da je kopno blizu. Treći period je period Sinajske gore i Musaa a.s.; Četvrti period je period Kabe i Mekke, to jeste sigurnog grada – rekao je dr. Velić.

U nastavku predavanja, podsjetio je da se za neke važne odrednice muslimanima, u Kur’anu koristi određena izvedba riječi “kijam”

  • U Kur’anu se navodi da je Kaba na kijamu, stajanju. Naši prevodioci su to dobro preveli uz korištenje riječi “preporod”, u značenju da je Kaba preporod za ljude. Čovjek je uspravan onda kad je okrenut prema Kabi, to jeste kad je na namazu. Jedan od predznaka Sudnjeg dana je rušenje kabe što ukazuje na to da nepostojanje Kabe znači i nepostojanje čovječanstva.
  • Tekstom se navodi i to da je Kur’an na kijamu. To jeste, koristi se riječ “kajjima”, što ukazuje na njegovu ispravnost. Podizanje Kur’ana iz mushafa je jedan od predznaka Sudnjeg dana. To znači da će ljudi učiti i čitati Kur’an, ali neće razumijevati njegove poruke, niti ih slijediti.
  • Kur’anom se navodi i to da je naša vjera na kijamu, kroz formulaciju “dinen kijeme”, što ukazuje na njenu ispravnost, a u drugom dijelu i na ispravnost i univerzalnost njenih propisa “fiha kutubun kajjime” – rekao je glavni imam.

Prolaznost našeg kijama nas, kako je podsjetio predavač, podsjeća na vječnost Stvoritelja.

– Samo je Allah El-Kajjum; uvijek na kijamu, vječan, te njegov kijam za razliku od našeg nije ograničen prolaskom vremena – zaključio je glavni imam MIZ Sarajevo dr. Abdulgafar-ef. Velić.

Podsjećamo, sam naziv programa “Islamske teme” način je iskazivanja poštovanja prema rahmetli Hasanun Čengiću koji je čuvaju tradiciju edukacije u Tabačkom mesdžidu. Jedan od tragove njegove aktivnosti jeste i knjiga “Islamske teme” 1990. godine.

Godišnjica njegovog preseljenja na bhiret bila je na dan održavanja ove tribine, 7. novembra, pa je prije tribine i jacija-namaza poklonjena hatma-dova pred dušu Hasana Čengića. Hatmu su proučili sarajevski imami.

(Nedim Gondžić/medzlis-sarajevo.ba)

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter