Međumuslimansko razumijevanje i dijalog
Hvala Allahu, dž.š., Koji u Kur’anu objašnjava ljudima svakovrsne primjere i poziva na popravaljanje međusobnih odnosa: فَاتَّقُواْ اللّهَ وَأَصْلِحُواْ ذَاتَ بِيْنِكُمْ وَأَطِيعُواْ اللّهَ وَرَسُولَهُ إِن كُنتُم مُّؤْمِنِينَ ”…zato se bojte Allaha i izgladite međusobne razmirice, i pokoravajte se Allahu i Njegovu Poslaniku, ako ste pravi vjernici.” (El-Enfal, 1.) Salavat i selam donosimo na Allahova poslanika, Muhammeda, a.s., koji je svojim primjerom, djelima i riječima radio na pomirenju zavađenih, izgradnji međusobnog povjerenja i čuvanju bratske časti. Neka je Allahova milost, oprost i zadovoljstvo na one koji zagovaraju i rade na uspostavljanju sloge među ljudima.
Draga braćo, svjedoci smo dubokih podjela u svijetu, na raznim osnovama: ideološkim, političkim, vjerskim, rasnim i drugim. Svaka grupa teži dominaciji i pobjedi svoje ideje nad drugom i traži za sebe ekskluzivitet u mišljenju o Istini. Zbog takvog stanja, sve češće se može čuti vapaj i potreba za dijalogom s ciljem boljeg suživota i prevladavanja razlika u svijetu! Posebno zbog stanja u kojem se nalaze muslimani danas, nužna je potreba govoriti o dijalogu među muslimanima. Na ovom planu Islamska zajedica u Bosni i Hercegovini već duže vrijeme poduzima konkretne korake, a od kojih je i ova današnja hutba.
Draga braćo, dijalog je uljudan razgovor između dvije ili više osoba! Dijalog nije polemiziranje. Cilj polemike je da pobije protivnika, a svoj stav učvrsti, dok dijalog ide za tim da preobrati protivnika, da ga dobije za svoju ideju!
Glavne dodirne tačke muslimanskog dijaloga su: Kur’an i Sunnet. To su osnovna vrela islama i dva temelja međumuslimanskog razmijevanja i dijaloga! Kur’an i Sunnet predstavljaju konstitutivnu tradiciju islama, oko čega nema spora među muslimanima. I Kur’an i Muhammed, a.s., ukazuju na bratstvo zajednice vjernika: إِنَّمَا الْمُؤْمِنُونَ إِخْوَةٌ فَأَصْلِحُوا بَيْنَ أَخَوَيْكُمْ وَاتَّقُوا اللَّهَ لَعَلَّكُمْ تُرْحَمُونَ ”Vjernici su samo braća, zato pomirite vaša dva brata i bojte se Allaha, da bi vam se milost ukazala.” (El-Hudžurat, 10.) Ebu Derda, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: ”Zar da vas ne obavijestim o onome što je bolje od posta, namaza i milostinje? Prisutni su odgovorili: ‘Svakako.’ Rekao je: ‘Izmirenje zavađenih muslimana, jer je zavada brijač.” (Ebu Davud) U drugoj verziji ovog hadisa navodi se dodatak: ”To je brijač koji ne brije kosu, već brije vjeru.” (Tirmizi)
Draga braćo, poziv na dijalog posebno se tiče muslimana jer vjera islam je vjera dijaloga. To je vjera u kojoj dominira tema razgovora/dijaloga. Dijalog zauzima središnje mjesto u Kur’anu. Kur’an obiluje primjerima svestranog dijaloga (razgovara). U njemu čitamo poruke dijaloga Boga s poslanicima, nailazimo na ajete koji opisuju dijalog Boga s Njegovim stvorenjima, s melekima, s Iblisom, s čovjekom Ademom, te kazivanje o njihovom međusobnom dijalogu. Mnogobrojne su kur’anske poruke za dijalog među vjernicima, a jedna od takvih poruka je ajet iz sure En-Nisa: وَإِن تُصْلِحُواْ وَتَتَّقُواْ فَإِنَّ اللّهَ كَانَ غَفُورًا رَّحِيمًا ”…i ako vi budete odnose popravili i nasilja se klonili – pa, Allah će, zaista, oprostiti i samilostan biti.” (En-Nisa, 129.)
Kur’an poziva vjernike na praktični dijalog o zajedničkom radu i poduhvatima za pravljenje humanijeg svijeta! Predmet ili tema međumuslimaskog dijaloga je dobročinstvo i čestitost, a određena je kur’anskim ajetom sure Mudžadele: يَا أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُوا إِذَا تَنَاجَيْتُمْ فَلَا تَتَنَاجَوْا بِالْإِثْمِ وَالْعُدْوَانِ وَمَعْصِيَتِ الرَّسُولِ وَتَنَاجَوْا بِالْبِرِّ وَالتَّقْوَى وَاتَّقُوا اللَّهَ الَّذِي إِلَيْهِ تُحْشَرُونَ ”O vjernici, kada među sobom tajno razgovarate, ne razgovarajte o grijehu i neprijateljstvu i neposlušnosti prema Poslaniku, već razgovarajte o dobročinstvu i čestitosti, i bojte se Allaha pred Kojim ćete sakupljeni biti.” (El-Mudžadele, 9.)
Muslimani trebaju voditi doktrinarni dijalog koji bi se odvijao na području traženja istine između sagovornika koji se razilaze u mišljenju, ali uprkos različitom mišljenju teže zajedničkom boljem razumijevanju. Dakle, nema polemike i prepirke! A da nema hajra u raspravama, polemikama Allah, dž.š., nam kaže: وَلاَ تَنَازَعُواْ فَتَفْشَلُواْ وَتَذْهَبَ رِيحُكُمْ وَاصْبِرُواْ إِنَّ اللّهَ مَعَ الصَّابِرِينَ ”… i ne prepirite se da ne biste klonuli i bez borbenog duha ostali; i budite izdržljivi, jer Allah je, zaista, na strani izdržljivih.” (El-Enfal, 46.)
Također, Allahov Poslanik, a.s, veli: ”Ne raspravljaj se sa svojim bratom, …” (Tirmizi) Alejhisselam veli i ovo: ”Ostavite se rasprave …” (Taberani), a ”onaj ko ostavi raspravu, iako je upravu, bit će mu sagrađena kuća u najvišem Džennetu, a onaj ko ostavi raspravu, zato što je ukrivu, bit će mu sagrađena kuća u donjem dijelu Dženneta.” (Tirmizi)
Draga braćo, dijalog je jedini način dostojan čovjeka kako će rješavati svoje probleme, a danas je upravo dijalog najpotrebniji među muslimanima. Neka međumuslimanski dijalog bude pregnuće za mir i bratstvo međusobno koje će doprinijeti na izgradnji humanijeg i pravednijeg svijeta. Danas u ovom muberek mjesecu, u mubarek danu i džumanskom vremenu učimo dovu:
Allahu Milostivi, molimo Te da naš put popravljanja međuljudskih odnosa bude dijalog, a ne rasprava i polemika! Allahu Samilosni, molimo Te da dijalog i lijepa riječ odmijeni polemiku, raspravu i svađu među muslimanima! Allahu, Ti si Mir i Ti mir daješ, blagodaran si Ti, pa podari nam mir !
اللهم أنت السلام،ومنك السلام،تباركت يا ذا الجلال والإكرام, آمين
Ejub ef. Velić
