Obilježena 30. godišnjica šehidske smrti Ismet-ef. Šljive, Hajrudin-ef. Dupovca, Zijad-ef. Krajine i muallime Emine Hodžić: Njihova veličina je u činu žrtvovanja i borbe

Medžlis Islamske zajednice (MIZ) Sarajevo, u okviru Tezkiretname – programa institucionalnog obilježavanja godišnjica rođenja istaknutih ličnosti, danas je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu organizovao obilježavanje 30. godišnjice šehidske smrti Ismet-ef. Šljive, Hajrudin-ef. Dupovca, Zijad-ef. Krajine i muallime Emine Hodžić.

Programu su prisustvovali muftija sarajevski prof. dr. Nedžad-ef. Grabus, predsjednik Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini prof. dr. Dževad Hodžić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Sarajevo Abdulgafar-ef. Velić, kao i brojni drugi gosti.

– U ovim trenucima smo ispunjeni i tugom i ponosom, ali je najvažnije da posvjedočimo vjeru u Allaha Uzvišenog. Zahvaljujući programu Tezkiretname, danas govorimo o ljudima koji su naši, od nas, koji su dio nas, koji su šehidi, koji su dali život za naš identitet i našu domovinu. Ovdje je riječ o ideji koja je zaživjela unutar jednog naroda i na jednom prostoru, i važno je da kao narod i vjernici ostanemo na tom putu. Ono o čemu danas budemo govorili treba da prenesemo i na druge – naglasio je ovom prilikom muftija Grabus.

Glavni imam Velić podsjetio je da su “imami zajedno s borcima domovine u teškom i bremenitom vremenu stali u prvi red i čuvali vrijednosti našeg naroda i domovine”.

– Ove godine obilježavamo 30 godina od početka agresije na našu domovinu, 30 godina od početka blokade i opsade glavnog grada, 30 godina od rušenja brojnih bosanskih džamija, mekteba, institucija. U Sarajevu su se prije 30 godina vodile velike borbe, a u svim tim borbama su učestvovali naši imami, muallimi. Iz džemata su formirane razne čete, brigade. Sjećamo se tih činova, i danas se sjećamo naših imama Šljive, Dupovca, Krajine, kao i muallime Hodžić, koji su bili od čestitih – izjavio je glavni imam Velić.

Abdulgafar Velić.JPG - Obilježena 30. godišnjica šehidske smrti Ismet-ef. Šljive, Hajrudin-ef. Dupovca, Zijad-ef. Krajine i muallime Emine Hodžić: Njihova veličina je u činu žrtvovanja i borbe
Abdulgafar-ef. Velić

U programu su učešće uzeli Abdulgafar-ef. Jukić, Amor Mašović i dr. Hikmet Karčić.

– Cilj nam je bio da prisutne upoznamo sa stradanjem ljudi tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, a posebno sa stradanjem intelektualaca, među kojima je svakako i osoblje Islamske zajednice – imami, muallimi i muallime, učenici i studenti obrazovnih institucija Islamske zajednice – naveo je Amor Mašović.

Dr. Hikmet Karčić govorio je o eliticidu – sistematskom ubijanju imama i vjerskih službenika za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu.

– Imami i drugi vjerski službenici činili su elite vezane za svoje sredine. Imami su bili pokretači vjerskog, društvenog, ali i svakog drugog života u svojim sredinama, i zločinci su znali ako uklone imame, da na taj način u potpunosti sprječavaju bilo kakvo regeneriranje tog područja – naveo je Hikmet Karčić.

Abdulgafar-ef. Jukić prisjetio se teških trenutaka agresije na našu domovinu, kazavši da je snaga porodica poginulih inspiracija za sve nas.  

– Dobro poznajem sarajevski medžlis, i dobro poznajem osobe kojih se danas sjećamo. Kada je počela agresija na našu domovinu, stali su u odbranu naših vrijednosti, a na kraju su dali svoje živote – kazao je, između ostalog, efendija Jukić.

Na temelju Tezkiretname, veličina i značaj ovih osoba je u činu žrtvovanja i borbe.

Emina Hodžić rođena je 1963. godine u Srebrenici. Gazi Husrev-begovu medresu je završila 1982. godine. Radila je kao muallima u Sarajevu. Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu bila je u Briješću u Sarajevu, živeći u porodičnoj kući s troje male djece. Dana 8. septembra 1992. godine u njenoj neposrednoj blizini pala je granata, a geler je zaustavio njen život. Mezar joj je u haremu na Vrbanjuši u Sarajevu. Iza nje je ostao muž i tri malodobna sina.

Ismet-ef. Šljivo rođen je 1964. godine u Pšeniku kod Jajca. Gazi Husrev-begovu medresu je završio 1984. godine. Prvo je obnašao funkciju imama, hatiba i muallima u džematu džematu Donja Papratnica u Kaknju, a kasnije je premješten u džemat Gorica, u Sarajevu. Po izbijanju agresije na Bosnu i Hercegovinu uključio se u redove Armije Republike Bosne i Hercegovine. Poginuo je 13. juna 1992. godine u borbama sa agresorom na Debelom Brdu. Ukopan je na Šehidskom mezarju Kovači. Iza njega je ostala supruga i dvoje malodobne djece.

Zijad-ef. Krajina rođen je 1969. godine u Lukavcu kod Trnova. Gazi Husrev-begovu medresu završio je 1988. godine, a potom, na samom početku agresije na Bosnu i Hercegovinu, počeo raditi kao pomoćni imam u Hrasnici. Bio je član „Patriotske lige“, a potom i borac specijalne jedinice MUP-a. Početkom septembra 1992. godine u osnovnoj školi u Hrasnici okupljeni su borci i traženi su dobrovoljci za akciju. Zijad-ef. se nije dvoumio, međutim, dan odlaska u borbu bio je i dan njegovog šehadeta. Odlikovan je priznanjem “Zlatni ljiljan”. Mezar mu se nalazi u haremu džamije u Hrasnici.

Hajrudin-ef. Dupovac rođen je 1956. godine u Dupovcima kod Hadžića. Gazi Husrev-begovu medresu je završio 1975. godine. Dvije godine kasnije je postavljen za imama, hatiba i muallima u džematu Lokve, u Sarajevu. Nakon odsluženja vojnog roka 1979. godine, odlazi u Palestinu, gdje učestvuje u odbrani. Poslije više mjeseci provedenih na ratištu vratio se u Sarajevo, gdje je nastavio službu u džematu Lokve. Svoju patriotsku svijest efendija Dupovac pokazao je i u organizovanju otpora agresoru. Poginuo je 4. septembra 1992. godine na padinama Igmana. Mezar mu se nalazi u haremu džamije u Pazariću. Iza njega je ostala supruga i dva malodobna sina. 

(MINA)

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter