Na Ahiret preselio Enver-ef. Prolaz

Na Ahiret je preselio Enver-ef. Prolaz, dugogodišnji imam na Ilidži. Rođen je 1952. godine u Visokom. Svršenik je Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu i Šerijatskog fakulteta u Libiji. Obavljao je dužnost glavnog imama u Višegradu, Kiseljaku, Busovači i Gornjem Vakufu. Enver-ef. bio je zarobljen u logoru u Busovači godinu dana, nakon čega odlazi u Gornji Vakuf za glavnog imama. Iz Gornjeg Vakufa dolazi za imama na Ilidžu. Zalagao se i najviše doprinio izgradnji Centralne džamije na Ilidži, koju je 2017. godine i otvorio. U toku svog dugogodišnjeg imamske misije upisao je na desetine učenika u medresu. Na Ahiret je preselio 11. augusta 2021. u 19 sati.

”Kada Allah zavoli nekog Svoga roba, pozove meleka Džibrila i kaže mu: ‘Ja volim tog i tog Svoga roba, pa ga i ti zavoli!’, i Džibril ga zavoli. Potom Džibril pozove stanovnike nebesa i kaže im: ‘Allah voli tog i tog Svoga roba, pa ga i vi volite!’, i oni ga zavole. Zatim se ta ljubav spusti i na Zemlju i takav čovjek bude prihvaćen kod ljudi.” (Buhari)

Ne ulazeći u Božije vrednovanje deredža koje dostignu ljudi, ovaj hadis Pejgambera, a.s., najviše me podsjeti na hadži Enver-ef. Prolaza. U srijedu, 11. augusta, potrošila se dunjalučka nafaka dragog Enver-ef. To su one vijesti koje ne želite čuti i o kojima ne želite misliti, ali tragom određenja Sveznajućeg, iz punine duše izustite “Inna lillahi we inna ‘ilejhi radži’un”. I doista je tako, Enver-ef., se vraća svome Gospodaru. Preselio je dan uoči četvrte godišnjice otvorenja Centralne džamije na Ilidži, koju je imao čast kao imam graditi i otvoriti.

U sjećanja dozovete sve lijepe trenutke u kojima pamtite drage insane. Na vrhuncu tih sjećanja nazire se zahvalnost dragom Bogu što vas je počastio da takve ljude imate u svome životu.

Omiljen među kolegama imamima, bez premca. Kada biste željeli prikazati istinsku sliku imama, onda biste život Enver-ef. Prolaza koristili kao urnek, kao diku imama. Čvrst, odlučan i postojan. Na svaku nepravdu glasno bi se usprotivio. Nije znao i nije mogao drugačije. Na njegovom licu mogli ste ostati dugo. Svaka bora i uzdah kazivali su stotine priča o minulom vremenu. Enver-ef., nije obavljao imamsku misiju ili poziv, on je živio imamsku misiju. Njegov stil života davao je mnogo motiva mnogim njegovim učenicima koji su se odlučili krenuti stopama svoga muallima. Resul-ef. Alić i Senaid-ef. Isaković su njegovi učenici koje poznajem. Vjerujem da je njima sada najteže. Odlazak svog muallima proživljavaju kao odlazak svoga roditelja. Nisu imali snage govoriti ni pisati danas. Njihov muallim ostavio im je mnogo amaneta koje su oni revnosno, još za njegovog života, ispunjavali. I danas ćete poslije svakog namaza (farza) u Centralnoj džamiji na Ilidži čuti salavate koji su bili neizostavni dio namaza kod Enver-ef. Bio je veliki i istinski ašik, muhibb. Volio je zikr i halku.

O njegovom životu prije i u vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu ne znam mnogo. Uvijek je čvrsto držao uže Allahove dž.š., vjere. Preživio je i svjedočio najtežim vremenima.

Poslije agresije, Enver-ef. Prolaz vezao se za Ilidžu. Velika Ilidža nije imala džamiju. Ni to nije omelo Enver-ef. da radi, djeluje i podučava. Otišao je u penziju, a naslijedio ga je njegov učenik Resul-ef. Bio je Enver-ef. na svečanom otvorenju džamije. Nije bilo dileme, on će je zvanično otvoriti. Ne znam da je ikada bio sretniji u životu, i ne znam da se ikada više suza spustilo niz njegovo lice. Bio je planiran kao jedan od prvih gostiju serijala “Ljudi i vrijeme” na BIR TV-u Islamske zajednice u BiH, ali njegovo zdravstveno stanje je drugačije htjelo. Nije bilo nafake da ispiča svoju životnu priču pred kamerom, ali sam siguran da će njegova porodica, rodbina, imami, džematlije i učenici dugo pričati njegovu priču.
U petak će ga, ako Bog da, njegov džemat, njegova Ilidža ispratiti sa dženazom.

Upućujemo dovu Svevišnjem da se smiluje plemenitoj duši Enver-ef., i da ga uvede u Džennet! Amin.

(E. Hamzakadić)

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter