Imami MIZ Sarajevo predvođeni glavnim imamom dr. Abdulgafar-ef. Velićem danas su obišli mezar hafiza Fadil-ef. Fazlića u haremu Ferhadija džamije, proučili hatma-dovu i prisjetili se njegovog života i djelovanja u Zajednici.
Dženaza hafizu Fazliću je obavljena prije deset godina (28.3.2022.), a imami su ovim postupkom iskazali zahvalnost za ono što je on za života činio, posebno istakavši kako im je čast što su kao studenti na Fakultetu islamskih nauka, ali i kao posjetioci džamija u kojima je držao predavanja imali priliku učiti od njega.
Ovom prilikom su piklonjene dvije hatme pred dušu hafiza Fazlića; jednu su proučili imami MIZ Sarajevo, a drugu njegove nekadašnje učenice, danas muallime u ovom Medžlisu.
Rahmetli hadži hafiz Fadil-ef. Fazlić, sin Ibrahima i Hanifa-hanume (Softić), rođen je 1.11.1951. godine, u Prnjavoru (Kalesija). Mekteb je završio pred Osman-ef. Gazibegovićem koga se uvijek sjećao s posebnom zahvalnošću. Nakon osnovne škole završava Gazi Husrev-begovu medresu, potom Fakultet islamskih nauka (tada Islamski teološki fakultet), na kojem je 16.12.1998. godine, magistrirao o temi “Komparacija Hafsovog i Veršovog kiraeta”, a 22.06.2004. godine, i doktorirao o temi “Mushaf Fadil-paše Šećerovića”. Muhaffizi su mu bili hafiz Sinanudin-ef. Sokolović i hafiz Kamil-ef. Silajdžić. Hafiska dova mu je proučena 14.9.1973. godine u Begovoj džamiji.
Po završetku Medrese zapošljava se kao imam, hatib i muallim u džamiji Sagr h. Ali na Hridu u Sarajevu. Tu je dužnost obavljao do 1979. godine, kada ga se postavlja za zamjenika vjersko-prosvjetnog referenta pri Odboru IZ-a u Sarajevu. Od 1981. godine pa do 1993. godine, bio je profesor kiraeta u Gazi Husrev-begovoj medresi (ženska odjeljenja), da bi 1994. godine, bio postavljen za drugog imama Begove džamije u Sarajevu. Za predavača na FIN postavljen je 1993. godine, a za šefa Katedre za kiraet, imamet i hatabet postavljen je septembra 2006. godine. Od 2007. do 2011. godine bio je prodekan za finasije na istom Fakultetu.
Hafiz Fadil je objavio tri knjige iz oblasti tedžvida i kiraeta i mnoge stručne radove u Preporodu, Glasniku, Muallimu, Takvimu, Zbornicima Fakulteta islamskih nauka i dr.
Bio je član Komisije za pregled Mushafa prije njihovog štampanja i umnožavanja, obavio je recenzije više objavljenih djela, bio je član Sabora IZ BiH u dva mandata, te član Upravnog odbora FIN. Više od trideset pet godina učio je mukabele u mnogim sarajevskim džamijama, a više od 25 godina je bio član Komisije za hifz.
Do preseljenja na ahiret izveo je osam hafiza i to Mensur Malkić, Alija Rahman, Salih Halilović, Behija Durmišević, rođ. Mulaosmanović, Džemila Bektaš, rođ. Barčić, Amira Čakar, rođ. Kadrispahić, Sabiha Hasković i Azra Čiča. Profesor Fadil Fazlić je izveo 17 generacija svršenica Gazi Husrev-begove ženske medrese.
Za njega su rekli da je nasljednik velikih muhaffiza, poput Ibrahima ef. Trebinjca, Kjamila ef. Silajdžića, Mahmuda ef. Traljića i Halida ef. Hadžimulića. Bio je hatib u Begovoj džamiji, nasljednik tradicije briljantnih vaiza koji prenose tradicionalna znanja s ozbiljnošću i mudrošću.
- Za mene je najbolje priznanje to što sam osam ljudi naučio da znaju Kur’an napamet. Ponosim se s ovih osam hafiza i očekujem od dragog Allaha, kada me pozove na onaj svijet, da mu odgovorim šta sam to na ovom svijetu radio – bile su riječi hafiza Fadila upućene vjernicima okupljenim u lukavačkoj džamiji, samo sat vremena prije njegova preseljenja na Ahiret.
U prepunom haremu Begove džamije u Sarajevu 28. marta 2012. godine, dženazu-namaz rahmetli dr. hafizu Fadilu Fazliću, predvodio je njegov sin Muamer-ef. Fazlić.
