Gazi Husrev-begova medresa u Sarajevu obilježila je danas 489. godišnjicu neprekidnog odgojno-obrazovnog rada, potvrđujući kontinuitet djelovanja najstarije odgojno-obrazovne ustanove u Bosni i Hercegovini.
Centralna svečanost održana je 8. januara 2026. godine u amfiteatru Gazi Husrev-begove medrese, gdje su na Svečanoj akademiji dodijeljene plakete i zahvalnice zaslužnim saradnicima koji su svojim radom, načinom života i društvenim angažmanom dali trajan doprinos afirmaciji ove ustanove.
Nastavničko vijeće Gazi Husrev-begove medrese je odlučilo da ove godine laureati, zaslužni svršenici Medrese, koji su svojim radom, načinom života i društvenim djelovanjem doprinijeli i još uvijek doprinose afirmaciji Gazi Husrev-begove medrese budu prof. Muhamed Mrahorović i prof. dr. Enes Durmišević.
Zamjenik reisul-uleme Enes Ljevaković je prenio selame reisul-uleme Husein-ef. Kavazovića i njegovu čestitku povodom Dana Gazi Husrev-begove medrese. Istakao je da se godišnjica rada Medrese obilježava s ponosom, radošću i zahvalnošću.
– Ponosni smo prije svega na gotovo polumilenijski rad Gazi Husrev-begove medrese i njenu ostavštinu koja je utkana u same temelje naše zajednice, u našu kulturu, tradiciju, obrazovanje, povijest i društvene procese. Radosni smo zbog uspjeha brojnih generacija učenika i profesora, a zahvalni Svevišnjem Gospodaru na Njegovom blagoslovu koji prati ovu ustanovu – kazao je Ljevaković.
Naglasio je i zahvalnost Gazi Husrev-begu, vakifu i osnivaču Medrese, koji je, kako je istakao, prepoznao presudnu važnost znanja i obrazovanja te svoju imovinu uvakufio u te svrhe, podižući džamiju, medresu i biblioteku.
– Zahvalni smo i našim džematlijama i brojnim dobrotvorima koji su, u vremenima kada vakufi nisu mogli podmirivati potrebe Medrese, svojim prilozima omogućili njen kontinuitet rada i misije. Posebnu zahvalnost dugujemo i Islamskoj zajednici koja kontinuirano osigurava najbolje moguće uslove za učenike, od nastavnog procesa do domskog smještaja – istakao je Ljevaković.
Najavio je da se s početkom nove školske godine očekuje završetak renoviranja ženskog odjeljenja Gazi Husrev-begove medrese, čime će učenice dobiti savremeno opremljene učionice i domski smještaj prema najvišim standardima.
Govoreći o suštini medresanskog obrazovanja, Ljevaković je podsjetio da se unutarnja vrijednost Medrese ogleda u izučavanju tradicionalnih islamskih disciplina, ali i drugih znanja potrebnih savremenom vremenu, u skladu s vakufnamom osnivača.
– Bez tog spoja Medresa ne bi mogla odgovoriti izazovima vremena i potrebama Zajednice i društva. Tako je bilo kroz sve epohe njenog rada, a tako je i danas – naglasio je.
Podsjetio je i na značaj vakufske imovine Gazi Husrev-bega, ističući da Rijaset Islamske zajednice, putem Vakufske direkcije i Uprave Gazi Husrev-begovog vakufa, ulaže značajne napore u zaštitu i revitalizaciju vakufa.
– Očekujemo veći senzibilitet nadležnih vlasti, posebno u Sarajevu, prema instituciji vakufa, naročito Gazi Husrev-begovog i Isa-begovog vakufa, jer se urbani razvoj Sarajeva temelji upravo na njima. Odugovlačenje i komplikovanje procedura za obnovu vakufskih objekata je neprihvatljivo – upozorio je Ljevaković.
Ministrica za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo Naida Hota-Muminović podsjetila je da osnivanje Gazi Husrev-begove medrese u 16. stoljeću jasno pokazuje koliko je pismenost bila prepoznata kao temelj razvoja društva, te da Medresa nije nastala u praznini.
– Naprotiv, ideja škole, učenja i pisane riječi bila je prihvaćena i razumljiva ondašnjem stanovništvu. Pismenost je bila prisutna i ranije, još u srednjovjekovnoj bosanskoj državi. Postojanje državne administracije, povelja, stećaka s natpisima i bogate pisane tradicije svjedoči da je znanje već imalo svoje mjesto u društvu i svijesti ondašnjih ljudi, naših predaka. Medresa je tu tradiciju nastavila, unaprijedila i formalizirala. Na taj način Sarajevo je veoma rano uvršteno na mapu formalnih obrazovnih centara Evrope – istakla je ministrica Hota-Muminović.
Podsjetila je i na prvobitno ime Medrese, koja je prema vakufnami nosila naziv Seldžukija, po Seldžuk-hatuni, majci Gazi Husrev-bega.
– Činjenica da je jedna od najznačajnijih obrazovnih institucija na ovim prostorima dobila ime po ženi snažno govori o svijesti da znanje, obrazovanje i doprinos zajednici predstavljaju univerzalne vrijednosti iznad bilo kakvih podjela – kazala je ministrica.
Zaključila je da Gazi Husrev-begova medresa i danas, u vremenu brzih društvenih promjena i novih izazova, ostaje vjerna svojoj misiji, te da ne teži samo školskom uspjehu i akademskoj izvrsnosti, nego i cjelovitom razvoju učenika, njihovoj etičnosti, odgovornosti, mentalnoj dobrobiti i osjećaju pripadnosti zajednici.
Direktor Gazi Husrev-begove medrese Dževad Pleh istakao je da ova godišnjica potvrđuje historijsku ulogu Medrese u formiranju generacija na ovim prostorima.
– Historijska je činjenica da je Medresa, zajedno s Begovom džamijom i Gazi Husrev-begovom bibliotekom, imala presudan utjecaj na oblikovanje svijesti, znanja, vjere i vrijednosti generacija koje su kroz nju prolazile. Ona je snažno utjecala na njihovu volju za učenjem, radom i napredovanjem – kazao je Pleh.
Dodao je da je Medresa, kroz svoju misiju i program, imala ključnu ulogu u oblikovanju muslimanskog i bošnjačkog identiteta.
– S punim pravom možemo kazati da je ona duhovno srce ovoga naroda, odgojno-obrazovna i kulturno-historijska jezgra ovih prostora, institucija koju narod i danas duboko poštuje i visoko vrednuje – zaključio je Pleh.
Priznanja i zahvalnice
Priznanje za nesebično zalaganje i doprinos u odgojno-obrazovnom procesu dodijeljeno je Salihu Haušiću, profesoru akaida, dok je Priznanje za nesebično zalaganje i doprinos radu Medrese uručeno i Džemili Bilalić, uposlenici iz reda tehničkog osoblja.
Zahvalnice za izvanredan doprinos projektima Medrese dodijeljene su Siji Hasani, nastavnici islamske vjeronauke u Osnovnoj školi “Alija Nametak”, te Azri Ganijun-Salkoskoj, nastavnici islamske vjeronauke u Osnovnoj školi “Fatima Gunić”.
Zahvalnica za izuzetnu saradnju i podršku radu ustanove uručena je Ćašifu Mustafiću, članu Vijeća roditelja Gazi Husrev-begove medrese.
Za doprinos projektima Medrese zahvalnica je dodijeljena i Centru za napredne studije, koju je preuzeo Asmir Aljić, sekretar Centra.
Zahvalnica je dodijeljena i Bosansko-američkom islamskom kulturnom centru – Bosnian-American Islamic Center, Hartford, CT, iz Sjedinjenih Američkih Država, čija je podrška bila od velikog značaja za Medresu, a posebnu zahvalu uputili su imamu ovog džemata, Šerif-ef. Deliću i muallimi Dženani Delić. Zahvalnicu je, uz njihovo odobrenje zbog opravdanog odsustva, preuzela Azra Čaušević.
Zahvalnica za nesebičnu pomoć i podršku aktivnostima Gazi Husrev-begove medrese dodijeljena je i Džananu Musi, a u njegovo ime zahvalnicu su preuzeli njegovi roditelji, Saudina i Rusmir Musa.
Svečani program upotpunjen je muzičkim nastupom Hora Gazi Husrev-begove medrese te Latifa Moćevića, kantautora, pjevača, profesora solo pjevanja i kompozitora.
(S.S./Preporod.info)
