Nalazi se u krajnjoj sjevernoj tački grada. Džamija je sagrađena 1965. godine.
U agresiji na BiH 1992-1995. godine potpuno je porušena. Obnovljena je veća i ljepša 2005. godine.
Sjeverno od centra grada Sarajeva, na 5-tom km puta, u blizini vodopada Skakavac, nalazi se džemat Nahorevo. Do pred agresiju na Bosnu i Hercegovinu, džemat Nahorevo je činilo istoimeno selo Nahorevo, da bi desetljeće nakon rata, ovaj džemat proširen, na dio mjesne zajednice Pionirska dolina, kao i naseljena mjesta Radava i Alapi. Tako da sada džemat Nahorevo broji 250 domaćinstava. Prije rata stanovništvo je bilo multikonfesionalno, većinsko stanovništvo muslimani i veliki broj pravoslavnih domaćinstava, a danas svega nekoliko domaćinstava pravoslavne vjeroispovjesti se nalazi u Nahorevu.
Prva džamija u Nahorevu je izgrađena 1965. god., a prije toga je bio mejtef/mesdžid i služio je za okupljanje vjernika više od 300 godina. U toku agresije džamija je bila porušena do temelja, a muslimansko stanovništvo protjerano iz Nahoreva. Da bi se nakon agresije muslimani vratili na svoje ognjište i započeli izgradnju nove džamije koja je dovršena 2005. godine.
Nakon rata u Nahorevo je doselila i nekolicina domaćinstava iz Istočne Bosne. U Nahorevu se promjenio veliki broj imama. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, još dok je u Nahorevu bio mejtef imam je bio izvjesni hodža Sehanija, kao i Nezir-ef. iz Vranduka. Nakon izgradnje džamije najduži period kao imam u Nahorevu se zadržao Hamid-ef. Hodžić, potom hafiz Jakup Kadri, a uoči agresije na BiH na dužnosti imama se nalazio dr. Zuhdija-ef. Hasanović.
Poslije rata u Nahorevu se također promjenio veliki broj imama uglavnom studenata, nakon Omera-ef. Kadrića, službovali su hafiz Hikmet-ef. Džanko, Amir-ef. Čavak, Nevres-ef. Mustafić, mr. Suad-ef. Balić, a trenutni imam je mr. Muhidin-ef. Topčagić.
Džemat Nahorevo u sklopu novoizgrađene džamije ima i mekteb, kancelariju, musafirhanu, abdesthanu i imamski stan. U džematu Nahorevo nalaze se i dva mezarja. Jedno u zaseoku Muharemovići, a drugo je „Kokorovac“ gdje su ukopani i Nahorevski šehidi. U Nahorevu život za odbranu rodne grude su dala 24 šehida.
Zemlju za izgradnju džamije u Nahorevu uvakufio je r. Mujaga Pandžić. U džamiji se klanja beš vakat, džuma, bajrami i uče se djeca.
