Džemat Jarčedoli se nalazi na jugoistočnoj strani Sarajeva, smješten ispod Trebevića, pripada općini Stari Grad i graniči sa džematima Hrid i Paje. Džemat je formiran 1989. godine, kada je i izgrađena džamija. Do tada Jarčedoli su pripadali džematu Hrid.
Ulice koje pripadaju džematu su: Jarčedoli, Moćila, Moćila Terezija, Iza Gaja, Iza Gaja Čikma, Pogledine, Gornje Trčivode, Braće Nuhić, Bajramuša, Mašići, Šanac i Dolovi, a broji oko 600 domaćinstava.
Prvi napadi i prva granatiranja Sarajeva su upravo se dogodila na području našeg džemata, tako je linija odbrane grada Sarajeva formirana duž cijele granice našeg džemata od Kozije ćuprije do Čoline kape. Zbog svog položaja i blizine neprijateljskih linija džamija je u toku agresije pretrpjela veća oštećenja, a rekonstrukcija je izvršena 1999. godine.
U haremu džamije izgrađen je drveni Šadrvan, osmougaonog oblika sa šest javnih časmi, a 2016. godine počela je i izgradnja vakufskog objekta. Vakufski objekat je većim dijelom izgrađen i u njemu je smještena mektebska učionica, imamski stan, poslovni prostor i garsonjera za mujezina. U toku su završni radovi na spomenutom objektu.
Od 01. januara 2015. g. u džematu se redovno obavlja svih svih pet vakata namaza, džuma-namaz i Bajram namazi.
Mektebska nastava se održava subotom i nedjeljom.
Dosadašnji imami, hatibi i muallimi u džematu su bili: Mehmed-ef. Latić, Ilijas-ef. Kadrić, Senad-ef. Velić, Bajro-ef. Tvrtković, Haris-ef. Grabus, hfz. Semin-ef. Grabus, Edis-ef. Šahović i sadašnji imam Mirsad-ef. Đerzić.
Uz samu džamiju je smješteno mezarje “Nišan-Jarčedoli” a nedaleko od džamije nalazi se i Vakufsko imanje Gazi Husrev-begove medrese.
Ko nije imao priliku da posjeti džamiju Jarčedoli, od pomoći će mu biti google mapa koja će ga dovesti do džamije https://goo.gl/maps/GZs8Ccsddm72, ali i podatak da kroz naš džemat prolazi Trebevićka žičara. Ko želi pronaći više informacija o aktivnostima džemata Jarčedoli to može učiniti pomoću FB grupe “Džemat Jarčedoli”.
MEZARJE „NIŠAN – JARČEDOLI“
Ispod Trebevića, na putu od Hrida prema Popovom gaju, iznad i ispod puta nalazi se veliko mezarje, u narodu poznato kao „Nišan- Jarčedoli“ . Smešteno je na površini većoj od 30.000 m2.
Zbog velikog broja starih nišana koji su većinom pali na zemlju, smatra se da ono postoji kao mezarje još od XV vijeka. Prema pričanju starijih džematlija prostor Gaja, koji se nalazi u blizini mezarja, također, je bio vakuf.
Od 1965. godine bilo je zabranjeno ukopavanje u njega te je bilo pošumljeno borovim sadnicama, koje su do početka agresije na našu Domovinu izrasle u veliku borovu šumu. Početkom agresije na našu zemlju prvi napadi i granatiranja su upravo počela na Jarčedolima, a linija odbrane Sarajeva je bila formirana nedaleko od samog mezarja. Mezarje je tada ponovo počelo da služi svojoj svrsi i u njemu je ukopan i određeni broj šehida. Borova stabla su uveliko pomogla stanovništvu kao štit prilikom prolaska pored mezarja ali i prilikom ukopa i obavljanja dženaza. Također, usljed nedostatka ogreva, veći dio stabala je posječen u toku rata.
Godine 2008. počelo se sa sanacijom ograde, izljevanjem potpornih zidova i parcelisanjem, kao i sa uređenjem samog mezarja. Mezarje je i danas aktivno i u njemu se obavljaju dženaze i vrše ukopi.
