U okviru ovogodišnje manifestacije “Selam ya Resulallah” u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu 17. oktobra je održan okrugli sto o Nerkezu Smailagiću.
Tokom programa svoje osvrte o životu i djelu ovog intelektualca predstavili su dr. Dževad Hodžić, dr. Enes Karić i dr. Hilmo Neimarlija.
U okviru svog izlaganja, dr. Dževad Hodžić je istakao posebnosti Nerkeza Smailagića kao intelektualca.
– Njegova djela su značajna za jedno vrijeme, ali znanje iz njih nije iscrpljeno protokom godina. Riječ je o intelektualcu koji nije službovao u Islamskoj zajednici, ali je njegovo djelo izuzetno važno za muslimane i Zajednicu – rekao je dr. Hodžić.
Ovom prilikom su promovirana i Izabrana djela Nerkeza Smailagića u izdanju Kupole, sadržana od šest naslova, a namjera je da se u perspektivi objave i Sabrana djela sadržana od 21 knjige.
Ovaj izdavački poduhvat je dr. Hodžić okarakterisao kao posebno bitno za mlađe čitaoce.
– Riječ je o djelu koje zahtjeva intelektualnu odvažnost, a koje omogućava mlađim generacijama da se susretnu sa epohalnim, svjetskim značenjem islamske kulture i tradicije – istakao je dr. Hodžić.
Uz osvrt na šest predstavljenih naslova, dr. Enes Karić je naglasio važnost njihovog čitanja.
– Trebamo se pitati šta znači pojava Nerkeza Smailagića za nas. Riječ je o čovjeku koji je živio 58 godina, a koliko je djela ostavio iza sebe u jednom vremenu kada nije bio dostupan kompjuter, niti opcije copy i paste. Zapitamo se kad je sve to uspio. Bio je savremenik dragog profesora Muhameda Filipovića koji je priznao intelektualni primat Smailagiću kada je govorio; ako je igrati fudbala, Nerkeza je prvi, ako je naučiti suru Jasin za dva dana, Nerkez je prvi, ako je naučiti lekciju iz njemačkog jezika, Nerkez je prvi – prisjetio se dr. Karić.
Dr. Hilmo Neimarlija je tokom svog izlaganja naglasio prefinjen odnos prema riječi i jeziku Nerkeza Smailagića.
– On je kao autor jedan od rijetkih koji je na najljepši način svjedočio vrijednost riječi kao staništa smisla. On niti jednog trenutka nije zaboravio Vječnost koju je jednom otkrio.
Osvrnuvši se na djelo Nerkeza Smailagića, dr. Neimarlija je njegovo sticanje znanja povezao sa danas često korištenim pojmom cjeloživotnog učenja.
– Kada su ga pitali kada je počeo pisati Klasičnu kulturu islama, kazao je da je počeo sa mektebom kao sedmogodišnji dječak. Kasnije je više puta potvrdio da je njegovo otkrivanje znanja koje će dovesti do učenosti počelo sa mektebom i kućnim odgojem – kazao je dr. Neimarlija.
Program su učenjem Kur’ana i kasida upotpunili članovi hora MIZ Sarajevo.
Naredna aktivnost u okviru manifestacije “Selam ya Resulallah” je Otvoreni mektebski dan u Istiklal džamiji 31. oktobra u 10 sati.
