Projekat „Ramazanske večeri“ u organizaciji Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Sarajevo posljednjih jedanaest godina je projekat poslijeteravijskih druženja u kojima učešće uzimaju eminentni alimi, umjetnici, pjesnici i sportisti koji prenose svoja životna iskustva, razmišljanja i savjete mladima.
Ovogodišnji program, nakon što je prethodne dvije godine zbog pandemije koronavirusa emitovan isključivo putem televizije i društvenih mreža, realiziran je uz prisustvo publike kao tokom predpandemijskih godina.
Drugo druženje u okviru ovogodišnjih “Ramazanskih večeri” upriličeno je 16. aprila 2022. godine u Hanikahu Gazi Husrev-begovog vakufa u Sarajevu. Gost razgovora kojim je moderirao Edin Hamzakadić bio je akademik Enes Karić.
U uvodnom dijelu razgovora akademik Karić je pojasnio kako se posebnost mjeseca ramazana, između ostalog, ogleda u tome što stoji nasuprot ljudske težnje da se sve pojave racionaliziraju.
– Ramazan je, ma koliko bismo to htjeli racionalno objasniti, od Boga i Njegove naredbe koju slijedimo. Nije dobro nositi trgovački odnos s Bogom, pa brojati vlastita djela, bolje je odnos nagrađivanja i činjenja dobra prepustiti Njegovom sudu – poručio je.
Tokom centralnog dijela razgovora je, prema principu da kao muslimani trebamo znati šta su druge kulture i tradicije kazale o islamu, tematiziran život i djelo Annemarie Schimmel. Riječ je o autorici koja, prema riječima akademika Karića, dolazi iz naučne sfere dobronamjernog orijentalizma, te je iz te pozicije pisala o islamu.
Ovom prilikom se prisjetio njene biografije iz koje je posebno istakao činjenicu da je prije studija naučila je početni stadij arapskog jezika i jedan džuz Kur’ana napamet. Kazao je da, iako nije primila islam, postala je i ostala jedan od iskrenih prijatelja islama.
Između ostalih predmeta koji su bili u fokusu njenog akademskog rada posebno je izdvojio bavljenje fenomenologijom religije, pojasnivši kako je u fokusu ove discipline usmjerenost ka fenomenima vjere umjesto usmjerenosti na postupke vjernika.
Kada je riječ o njenom autorskom radu, akademik Karić je istakao kako nju odlikuje to da je kontinuirano učila i nakon što je postala univerzitetska profesorica, te da je to uočljivo i u njenim autorskim tekstovima i knjigama.
Od pojedinačnih islamskih tema sa kojim je počeo njen autorski rad, nastavila je baviti se velikim kur’anskim temama, a potom i islamskim simbolima.
Između ostalog, izdvojila je koncept islamskih i imanskih šartova, te ih približila zapadnoj publici.
– To je uradila univerzitetskim stilom, bez pojednostavljivanja. Zbog toga joj dugujemo zahvalnost, jer je islam i Muhammeda a.s. zapadnim čitaocima trebalo približiti baš tim jezikom; distanciranim od srednjovjekovnih predstava, poput Danteove koji je Poslanika a.s. predstavio kao stanovnika pakla u zagrobnom svijetu – rekao je akademik Karić.
U tom smislu, referirala se na Muhameda Iqbala, svjetovno obrazovanog muslimana suštinski povezanog sa vlastitom muslimanskom tradicijom; a sadržaj njene knjige “Džibrilovo krilo” su njegova prepričana djela.
Nasuprot pomenute zahvalnosti koju trebamo artikulirati stoji mišljenje evropske desnice o ovoj autorici koje nije blagonaklono. Akademik Karić ocjenjuje su uzrok tome njeni stavovi o Evropi koja se treba otvarati prema svijetu.
– Njen stav je; treba sačekati da i drugi kažu “ja” i “mi”; a potom započeti dijalog s njima – pojasnio je.
Osvrt na njenu tematsku raznolikost, akademik Karić je zaključio primjerom koji pokazuje koliko je detaljno ušla u simboliku islama.
– Ona pojašnjava tačke na harfovima kao priču o stvaranju svijeta i protoku vremena. Prema njenom razumijevanju, svijet nastaje onako kako se i piše Kur’an, od tačke. Tačka u pokretu formira liniju, linija u pokretu formira površinu, površina u pokretu formira tijelo, a tijelo u pokretu formira vrijeme – kazao je akademik Enes Karić.
U pauzama tokom razgovora, Eldin Huseinbegović je karakterističnim izvedbama ilahija i kasida dao posebnu dimenziju cjelokupnom programu.
