Na Šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu danas je obilježena 23. godišnjica smrti Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, polaganjem cvijeća i odavanjem počasti na njegovom mezaru.
Obilježavanju godišnjice prisustvovao je i reisul-ulema Islamske zajednice u BiH Husein-ef. Kavazović, a vjerski program izveli su imami Medžlilsa Islamske zajednice (MIZ) Sarajevo.
Predstavnici političkog i javnog života, diplomatskog kora, boračkih udruženja i građani okupili su se kako bi odali počast Izetbegoviću i podsjetili na njegov doprinos borbi za nezavisnost i odbranu Bosne i Hercegovine. Poruke upućene s Kovača bile su usmjerene na očuvanje državnosti, nezavisnosti i teritorijalne cjelovitosti Bosne i Hercegovine, ali i na odgovornost generacija koje dolaze da sačuvaju vrijednosti za koje se Izetbegović zalagao.
O njegovom političkom naslijeđu, okolnostima u kojima je predvodio državu te izazovima s kojima se Bosna i Hercegovina danas suočava govorio je predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović.
Podsjetio je na vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu, naglasivši da su tadašnje generacije, uprkos izuzetno teškim okolnostima, uspjele odbraniti državu i izgraditi institucije neophodne za njen opstanak.
– Ostavio nam je obavezu da branimo ono što je najbolja generacija koja je vodila Bosnu i Hercegovinu izborila. Jednom u 500 godina desi se onih pet godina u kojima je ispravljena kičma Bošnjacima, u kojima je vraćena državnost Bosne i Hercegovine, napravljena vojska i diplomatska mreža u nemogućim uslovima blokade – kazao je Izetbegović.
Smatra da se dostignuća te generacije moraju posmatrati i u kontekstu današnjih političkih prilika, u kojima Bosna i Hercegovina, iako suočena s brojnim izazovima, ima znatno povoljnije uslove za svoj razvoj.
Osvrćući se na ustavno uređenje zemlje, ocijenio je da rješenja uspostavljena Dejtonskim mirovnim sporazumom, kao ni politički razvoj u poslijeratnom periodu, nisu u potpunosti odgovorili na očekivanja onih koji su se borili za Bosnu i Hercegovinu.
– Naravno, svi znamo da to nije perfektno rješenje, niti u postignutom Dejtonu, niti u postdejtonskom vremenu, ali mislim da idemo ka onome što je jedna normalna država, kakvu su rahmetli Alija Izetbegović i njegovi suborci željeli i za kakvu su se borili. Trend je takav, krećemo se u tom smjeru, ali vrlo sporo – rekao je Izetbegović.
Na značaj političkog i pisanog naslijeđa Alije Izetbegovića ukazao je i bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović.
Prema njegovim riječima, Izetbegovićevo životno i političko djelovanje obilježile su dvije vrijednosti – sloboda i Bosna. Njegovu ulogu u savremenoj historiji zemlje povezao je s nastojanjima da Bosna i Hercegovina opstane kao cjelovita i demokratska država.
– Iza njega je ostala cjelovita i demokratska Bosna i Hercegovina, za koju se, naravno, trebamo i dalje boriti. Alija Izetbegović je najznačajnija ličnost u modernoj historiji Bosne i Hercegovine i uvijek ćemo mu odavati poštovanje i sjećati se njegovog djela – kazao je Džaferović.
Govoreći o odnosu budućih generacija prema Izetbegovićevom naslijeđu, Džaferović je naglasio potrebu njegovog temeljitijeg proučavanja, posebno pisanih djela i političkih poruka nastalih u različitim periodima njegovog života.
Smatra da razumijevanje tih poruka može pomoći i u sagledavanju savremenih političkih okolnosti, posebno u vremenu kada se Bosna i Hercegovina suočava s novim izazovima i krizama.
– Generacije koje su došle i koje dolaze poslije njega, i poslije svih nas, trebaju dobro izučavati djelo rahmetli Alije Izetbegovića, njegovo pisano djelo i njegove poruke. Danas je Bosna i Hercegovina u nekoj vrsti krizne situacije i uvijek se trebamo pitati kako bi u datom trenutku postupio rahmetli Alija Izetbegović. To je za mene ključna stvar kada govorimo o njemu – poručio je Džaferović.
Pitanje odgovornosti prema državi i njenoj budućnosti bilo je u središtu obraćanja načelnika Općine Bužim Mersudina Nanića.
On je podsjetio da obaveza očuvanja Bosne i Hercegovine nije prestala završetkom rata te izrazio zabrinutost zbog odnosa dijela mlađih generacija prema državi i vrijednostima za koje su se zalagali njeni branioci.
– Ostavio nam je da se i danas borimo za državu Bosnu i Hercegovinu. Mlađim generacijama ostavio je u emanet domovinu Bosnu i Hercegovinu, koju, bojim se, generacije koje dolaze ne znaju čuvati onako kako bi trebale i kako to naša domovina zaslužuje – rekao je Nanić.
O tome koliko je današnja Bosna i Hercegovina ostvarila očekivanja njenih branilaca govorio je predsjednik Federacije boračkih udruženja općine Novo Sarajevo i Udruženja “Prva slavna viteška brigada” Nusret Aganović.
Izrazio je nezadovoljstvo postojećim političkim uređenjem zemlje, ocijenivši da su međunarodne okolnosti i ustavna rješenja uspostavljena nakon rata stvorili prostor za osporavanje države i njenih institucija.
Aganović smatra da je za napredak Bosne i Hercegovine neophodno prevazići nacionalističke podjele, ali i promijeniti odnos prema zločinima počinjenim tokom agresije.
– Mi trebamo strpljivo čekati vrijeme kada će sazrijeti ti ljudi u Republici Srpskoj, kada će se odreći zločina i genocida, kada će misliti svojom glavom kako treba ići naprijed, a ne kako treba nekoga kaljati i blatiti da bi porasli u očima nekih svojih nacionalista – kazao je Aganović.
Obilježavanje godišnjice na Kovačima bilo je prilika da se, uz podsjećanje na Izetbegovićevu ulogu u odbrani Bosne i Hercegovine, ponovo otvore pitanja odnosa prema njegovom političkom i intelektualnom naslijeđu, ali i odgovornosti za budućnost države.
Alija Izetbegović rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu. Po obrazovanju pravnik, tokom života bavio se političkim, filozofskim i publicističkim radom. Zbog svojih političkih uvjerenja i djelovanja bio je zatvaran u vrijeme bivše Jugoslavije, a 1983. godine osuđen je u Sarajevskom procesu.
Jedan je od osnivača Stranke demokratske akcije, formirane 1990. godine, čiji je bio i prvi predsjednik. Nakon prvih višestranačkih izbora izabran je za predsjednika Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, od 1992. do 1995. godine, predvodio je državno rukovodstvo u periodu odbrane nezavisnosti i međunarodnog priznanja zemlje. Učestvovao je i u mirovnim pregovorima, uključujući one koji su prethodili potpisivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Pored političkog djelovanja, ostavio je značajno pisano naslijeđe. Među njegovim najpoznatijim djelima su “Islam između Istoka i Zapada”, “Islamska deklaracija”, “Moj bijeg u slobodu” i autobiografska knjiga “Sjećanja”, u kojima je razmatrao pitanja vjere, slobode, društva, politike i vlastitog životnog iskustva.
S dužnosti člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine povukao se u oktobru 2000. godine. Na ahiret je preselio 19. oktobra 2003. godine u Sarajevu, a ukopan je na Šehidskom mezarju Kovači, među svojim saborcima.
Program obilježavanja 23. godišnjice njegove smrti bit će nastavljen večeras svečanom akademijom u Narodnom pozorištu Sarajevo, s početkom u 20 sati, koju organizira Javna ustanova Muzej “Alija Izetbegović”.
