Projekat „Ramazanske večeri“ u organizaciji Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Sarajevo posljednjih dvanaest godina je projekat poslijeteravijskih druženja u kojima učešće uzimaju eminentni alimi, umjetnici, pjesnici i sportisti koji prenose svoja životna iskustva, razmišljanja i savjete mladima.
Već drugu godinu ovaj program se realizuje u saradnji sa Turističkom zajednicom Kantona Sarajevo pod sloganom “Feel the spirit of Ramadan”.
Peto izdanje ovogodišnjih “Ramazanskih večeri” upriličeno je 1. aprila 2023. godine u Hanikahu Gazi Husrev-begovog vakufa u Sarajevu, gdje su kao sagovornici gostovali načelnik Općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić i direktor Gazi Husrev-begove medrese mr. Dževad Pleh.
Razgovarano je o vjeri u prostoru i vakufu kao trajnom dobru, a u uvodnom dijelu programa je mr. Malik-ef. Šljivo, pomoćnik glavnog imama MIZ Sarajevo predstavio teorijski okvir za govor o vakufu.
– Kada šerijatski pravnici definiraju vakuf, oni kažu da je to zadužbina; objekat ili prostor koji se ufakufi za trajno dobro u ime Allaha, dok postoji svijet. Važno je naglasiti ovaj dio “u ime Allaha”, jer Imam Šafija pojašnjava kako vakuf nije postojao u predislamskom periodu. Naravno, i tada su iz određenih razloga činjena neka dobra djela, ali ne u ime Boga i sa namjerom da bude u koristi drugim ljudima. Razlozi su bili dokazivanje svog porijekla i plemena. Kur’ansko utemeljenje vakufa se, između ostalog, ogleda i u 92. ajetu sure Ali Imran gdje se govori da nećemo postići pravo dobročinstvo dok ne budemo udijelili ono što nam je najdraže – podsjetio je mr. Šljivo.
Mr. Pleh je govorio o idealima i sposobnostims Gazi Husrev-bega, podsjetivši da je poznavanje informacija o njegovom vakufu neodvojivo od razumijevanja urbanog razvoja Sarajeva.
– Gazi Husrev-beg je trideset četvrti upravitelj Bosnom u vrijeme Osmanske vlasti i najveći vakif. Njegov dolazak je prvenstveno rezultirao uspjesima na širenju granica Carstva. Zatim je njegov doprinos vidljiv u izgradnji ovih osnovnih arhitektonskih i urbanih kultura za budući razvoj grada. Ono što je nukleus svakog dobro organiziranog grada i osnova za svaki oblik djelovanja, Gazi Husrev-begov je uspio postaviti kroz vakuf. On je imao dobre razloge za to, jer je jednim dijelom porijeklom iz Bosne. Njegov otac je Ferhat-paša, porijeklom iz Hercegovine i zet sultana Bajazita II. Sva znanja koja je sticao tokom mladosti, dolaskom ovdje je primijenio u najboljem smislu riječi – kazao je mr. Pleh.
Načelnik Hadžibajrić je govorio o specifičnosti Općine Stari Grad u kontekstu velikog broja nacinalnih spomenika, te benefitima i izazovima koje takva pozicija donosi.
– Kada je u pitanju Općina Stari Grad, ona je jedinstvena u Bosni i Hercegovini. Nemoguće je naći drugu općinu ili drugi grad sa toliko kulturno-historijskih i vjerskih spomenika. Izazov je, govoreći sa svjetovnog aspekta, sve njih održavati. Mislim da smo, hvala Bogu, mnogo toga uspjeli obnoviti. To je još uvijek izazov, a djelujemo uz svijest da je Baščaršija duhovni magnet za bosanske muslimane – istakao je Hadžibajrić.
Program je realizovan i u dijaloškoj formi, gdje su gosti “Ramazanskih večeri”, učenici Gimnazije Obala i mladi iz Pule i Rijeke gostima postavljali pitanja o vjeri u prostoru i vakufu koja smatraju aktuelnim i značajnim.
U pauzama tokom razgovora kojim je moderirala prof. dr. Zehra Alispahić, Armin Muzaferija i Mustafa Isaković su karakterističnim izvedbama ilahija i kasida dali posebnu dimenziju cjelokupnom programu.
Razgovoru o vakufu se pridružio i interpretator Mustafa Isaković koji je govorio o nastanku njegovog projekta o vakifima, naglasivši važnost potenciranja tih tema kroz različite medijske kanale.
Peto izdanje “Ramazanskih večeri” će biti upriličeno 7. aprila u istom prostoru.
