Projekat „Ramazanske večeri“ u organizaciji Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Sarajevo posljednjih jedanaest godina je projekat poslijeteravijskih druženja u kojima učešće uzimaju eminentni alimi, umjetnici, pjesnici i sportisti koji prenose svoja životna iskustva, razmišljanja i savjete mladima.
Ovogodišnji program, nakon što je prethodne dvije godine zbog pandemije koronavirusa emitovan isključivo putem televizije i društvenih mreža, realiziran je uz prisustvo publike kao tokom predpandemijskih godina.
Treće druženje u okviru ovogodišnjih “Ramazanskih večeri” upriličeno je 22. aprila 2022. godine u Hanikahu Gazi Husrev-begovog vakufa u Sarajevu. Gosti razgovora kojim je moderirala Zehra Alispahić bili su dr. Ćazim Hadžimejlić i dr. Ferid Dautović.
Ovom su se prilikom, govoreći o razumijevanju tradicije, osvrnuli na njene različite dimenzije iz perspektive vlastitog polja profesionalnog djelovanja.
Tako je dr. Hadžimejlić govorio o tradicionalnim elementima unutar umjetsnoti, dok je dr. Dautović govorio o islamskoj tradiciji Bošnjaka.
Odnos Bošnjaka prema tradiciji, kako je naveo dr. Dautović, ima svoje specifičnosti tokom mjeseca ramazana.
– Mi smo svoju praksu posebno pokazivali u ramazanskom periodu. Naročito kroz mevlude kada smo pokazivali ljubav prema Muhammedu a.s., ali i učili o njegovom životu izvodeći te stihove. To možemo nazvati bosanskim pristupom islamu i njegovim vrijednostima – istakao je dr. Dautović.
Pojasnio je kako su odnosu prema tradiciji i modernosti doprinijeli i intelektualci školovani na svjetskim univerzitetima.
– Ovdje su se susretali Istok i Zapad. Ovdje je uvijek bila ulema koja se školovala širom svijeta. Čuvali smo tradiciju, čuvamo je i danas. Istovremeno smo na neki način inovirali i kontekstualizirali islamsko učenje – pojasnio je dr. Dautović.
Uz isticanje utjecaja pomenute uleme na kasnije generacije, dr. Dautović je pomenuo nekoliko imena čije je djelovanje i danas inspirativno, te iz čije biografije i bibliografije mogu učiti generacije.
– Želim pomenuti Šukriju Alagića koji je završio Bečki Unuverzitet. Posebno je zanimljiv jer je počeo prevoditi Kur’an sa arapskog na bosanski, te počeo prevoditi tefsir Muhameda Abduhua i Rešida Ridaa. On je uz Džemaludina Čauševića. Huseina Đozu, a u novije vrijeme i akademika Enesa Karića, donio razumijevanje islama i samoga Kur’ana u savremenom kontekstu. Treba pomenuti i drugu ulemu poput Kasima Dobrače, Mehmeda Handžića, hafiza Mahmuda Traljića, hafiza Ibrahima Trebinjca, hafiza Husniju Semića, Abdulaha Ganića. To je generacija bosanske uleme koja je dala nemjerljiv doprinos razumijevanju i čuvanju islama. Žrtvovali su konformizam, a neki i slobodu zbog rada na razumijevanju islama. Mi se danas možemo smatrati plodom njihovog rada – podsjetio je dr. Dautović.
U svom osvrtu, dr. Hadžimejlić je skrenuo pažnju na posebnost prostora u kojem se organiziraju poslijeteravijska druženja sarajevskog medžlisa.
– Ovo je mjesto specifično po svojoj arhitekturi, ali i onome što je tokom stoljeća na ovim prostorima iznijelo i podarilo bosanskohercegovačkoj, pa i široj publici. Ovaj prostor je napravljen pet godina prije nago što je sama Kuršumlija medresa. Tako da je Gazi Husrev-beg koji po svojoj duhovnoj strukturi pripada halvetijskom tarikatu, te izgradio hanikah koji ima svoje posebno mjesto. To je tesavufska škola koja je obučavala one koji žele napredovati u svom duhovnom sazrijevanju, a i podučavanju drugih – pojasnio je dr. Hadžimejlić.
Uz naglasak važnosti ispravnog usmjeravanja ljudske pažnje, istakao je doprinos “Ramazanskih večeri” i sličnih programa.
– Ramazan je vrijeme tokom kojeg se vjernici žele očistiti, osjete duhovnost u dušama i srcima, saberu svoje misli i povežu ih sa srcem. Poruke koje šalje ovaj program su značajne, interesantne i bitne – istakao je dr. Hadžimejlić.
Ukazao je i na značaj umjetnosti pri iskazivanju odnosa spram svijeta, ali i iskazivanju odnosa spram onoga što pripada vjerskom kontekstu.
– Ljudi ovih prostora volje da uživaju u onome što žive, a to uživanje se ogleda i kroz ono što dolazi ispred njih. Ako je riječ o muslimanima i ramazanu, onda ga svakako žele dočekati u najboljem obliku, da osim postom bude ispunjem i drugim aktivnostima. Kroz historiju je na ovim prostorima bilo niz zastupljenih umjetnosti, a umjetničke pripreme su imale poseban šmek tokom ramazana. Nraprimjer, kaligrafi su posebno pripremali olovke prije ovog mjeseca. Posebno su pravili tuš kojeg će koristiti samo tokom ramazana; crveni, plavi i bijeli, svaki za određenu trećinu ramazana – kazao je.
U pauzama tokom razgovora, hor “Hazreti Hamza” je karakterističnim izvedbama ilahija i kasida dao posebnu dimenziju cjelokupnom programu.