Piše: Prof. dr. Almir Fatić
El-Kevser je 107. kur’anska sura i ima tri ajeta.
Većina komentatora Kur’ana smatra da je objavljena u Mekki, dok rani autoriteti Hasan, ‘Ikrime i Katāde smatraju da je objavljena u Medini.
Ibn Kesīr u svome tefsiru kaže da mnogi učenjaci stav da je sura el-Kevser medinska sura argumentiraju hadisom kojeg Muslim u svom Sahīhu prenosi od Enesa b. Mālika, koji je ispričao: ”Dok je sa nama bio u džamiji, Allahov Poslanik, a.s., nakratko je zadrijemao, a onda je podigao glavu smijući se. Rekli smo: ‘Allahov Poslaniče, čemu si se nasmijao?’ Odgovorio je: ‘Upravo mi je objavljena jedna sura,’ pa je proučio: Bismillāhir r-Rahmāni r-Rahīm. Innā e’atajnā ke l-Kevser/Fe salli li Rabbike venhar/Inne šāni’eke huve l-ebter – a zatimrekao: ‘Znate li šta je Kevser?’ Rekli smo: ‘Allah i Njegov najbolje znaju.’ Rekao je: ‘To je rijeka sa mnogo dobra koju mi je obećao moj Gospodar. To je bazen (havd) na koji će na Sudnjem danu, sa posudama brojnim kao nebeske zvijezde, dolaziti moji sljedbenici, pa će jednom između njih biti spriječeno da priđe. Ja ću reći: ‘Gospodaru, i on je moj sljedbenik.’ On će reći: ‘Ti ne znaš kakve je sve novine on unio poslije tebe’’’ (Tafsīr al-Qur’ān al-ʻaẓīm, 4/723). Ipak, većina komentatora za ovaj hadis kaže da on samo objašnjava značenje riječi el-kevser, a to ne podrazumijeva da je ona tada i objavljena.
Značenje riječi el-kevser
Fahrudīn er-Rāzī u svome tefsiru (16/125-128) navodi i naširoko objašnjava sljedećih petnaest značenjskih mogućnosti riječi el-kevser: 1) rijeka u Džennetu (najraširenije mišljenje); 2) Poslanikovo vrelo, Havd; 3) djeca Muhammeda, a.s.; 4) ulema, učenjaci Muhammedova, a.s., ummeta; 5) vjerovjesništvo; 6) Kur’an – čijem dobru nema kraja; 7) islam – kao dobro dunjaluka i Ahireta; 8) mnoštvo sljedbenika; 9) mnoštvo vrijednosti; 10) visok spomen Muhammeda, a.s.; 11) znanje; 12) lijepo ponašanje; 13) mjesto hvale vrijedno, tj. šefa’at; 14) sura El-Kevser – jer iako je kratka ona sadrži sva dobra dunjaluka i Ahireta; 15) sve blagodati date Muhammedu, a.s.
Taberī navodi da su riječ el-kevser rani autoriteti u tumačenju Kur’ana tumačili na tri načina: a) rijeka (nehr) u Dženetu koju je Uzvišeni Allah podario Muhammedu, a.s.; b) mnogo dobro (el-hajru l-kesīr) i c) vrelo (havd) u Džennetu koje će biti dato Muhammedu, a.s.
Najispravnije tumačenje, prema Taberijevom mišljenju, jeste ono koje kaže da je Kevser ime rijeke u Džennetu koja će biti dodijeljena Muhammedu, a.s., zato što se o tome prenosi više hadisa od Božijega Poslanika, a.s. (šire v. Ğāmi’ al-bayān, 10/8799-8803).
Ti hadisi, kako ističe Ševkānī, ukazuju na to da je Kevser zaista rijeka u Džennetu i tom stavu se treba prikloniti, a ne nekom drugom, iako se kaže da el-kevser u jeziku Arapa znači mnogo dobro. Onaj, pak, ko tako protumači, tj. općenitije od onoga kako se prenosi od Vjerovjesnika, a. s., onda je to tefsir s aspekta jezičkog značenja riječi el-kevser.
Šewkānī potom navodi predaju od Ibn ʻAbbāsa u kojoj stoji da je on rekao da je el-kevser mnogo dobro, našto mu je neko odgovorio: ‘’Da, to jeste mnogo dobro, ali nam je preneseno da je Ibn Omer rekao: ‘Kada je objavljeno Innā e’atajnā ke l-Kevser Allahov Poslanik, a.s., rekao je: ‘Kevser je rijeka u Džennetu….’’’ Ibn ʻAbbās je odgovorio: ‘’Rijeka u Džennetu je od dobra kojeg mu je dao Uzvišeni Allah’’ (Fatḥ al-Qadīr, 1660).
Klanjaj i kurban kolji
U komentarima Kur’ana susrećemo različita određenja i razumijevanja glagola salli i venhar.
Na primjer, navodi da se pod salatom misli na: 1) bajram-namaz; 2) na sabah-namaz na Muzdelifi i 3) na pet dnevnih namaza; dok se pod venhar misli na: 1) klanje kurbana – stav većine učenjaka; 2) stavljanje desne ruke na lijevu lijevu ruku i njihovo držanje na gornjem dijelu prsa tokom namazu; 3) podizanje obje ruke do prsa zajedno s početnim tekbirom; 4) okretanje prsima prema Kibli u namazu (v. Taberī, Ğāmi’ al-bayān, 10/8805-8809; Ibnu l-Dževzī, Zād al-masīr, 8/194; Māverdī, al-Nukat wa al-ʻuyūn, 6/355). Nakon što je naveo brojna mišljenja ranih autoriteta, Taberī zaključuje: ”Najispravniji stav prema mome mišljenju jeste onaj koji kaže da je značenje sljedeće: svoj namaz posveti isključivo svom Gospodaru, a isto tako i svoj kurban, zahvaljujući mu tako na počastima i dobru koje ti je podario…” (Ğāmi’ al-bayān, 10/8809).
Ko je ebter
Mekkanski idolopoklonici običavali su da kažu za onoga koji nema muškog poroda da je ebter. Kada je Poslaniku umrlo muško dijete, jedan od idolopoklonika je rekao: Betere Muhammed, pa je tim povodom objavljen ovaj ajet (Sujūtī, Lubāb al-nuqūl, 217; Vāhidī, Asbāb al-nuzūl, 494-495). Inače, glagol betere znači odsjeći, odrezati, a el-ebter (الأبتر) je ”bez repa, kusorep, bez djece (potomstva),” kao i odsječen od svakog dobra, a posebno odsječen od Allahove milosti; također el-ebter je i osoba koja ostane bez nade u dobro i uspjeh u životu (Isfahānī, Muʻǧam mufradāt alfāẓ al-Qur’ān, 44; Zamahšerī, Tafsīr al-Kaššāf, 1224; Sābūnī, Ṣafwa al-tafāsīr, 3/611).
(Preporod.info)
