۞ إِنَّ اللَّهَ يَأْمُرُ بِالْعَدْلِ وَالْإِحْسَانِ وَإِيتَاءِ ذِي الْقُرْبَىٰ وَيَنْهَىٰ عَنِ الْفَحْشَاءِ وَالْمُنكَرِ وَالْبَغْيِ ۚ يَعِظُكُمْ لَعَلَّكُمْ تَذَكَّرُونَ [١٦:٩
Poštovani džema´ate. U susret Međunarodnom danu vjerskih sloboda koji se obilježava 15. januara, prilika je da se podsjetimo da su u međunarodnom i domaćem pravu vjerske slobode dio prava na slobodu misli, savjesti i vjere. Isto tako, ovaj datum prilika je da se podsjetimo da su neke od temeljnih vrijednosti svakog društva njegov multietnički i vjerski sklad, suživot i tolerancija. To je ono po čemu se i naša država BiH prepoznaje, ali što, upravo zbog toga, moramo njegovati, promovisati i unapređivati. Povodom Dana vjerskih sloboda, pozvani smo svi da u svom ponašanju i djelovanju uvijek imamo u vidu ova moralna načela i pravne standarde.
Draga braćo. Osnovna zadaća Poslanika Muhammeda, s.a.v.s., bila je drugima obznaniti objavu; objasniti i savjetovati, ne nametati i prisiljavati.
Vidimo da nas naša vjera uči svemu što je lijepo i korisno za svakoga. Jer, ne zaboravimo da smo svi Božija stvorenja, ili kako se danas često voli kazati da smo jedna globalna ljudska porodica, koja ima istog Stvoritelja, čija je misija da se upoznajemo, koliko možemo da se međusobno pomažemo, a ne da živimo u bojazni šta se krije u osobama preko puta nas. U toj poželjnoj ljudskosti za sve nas, treba da prepoznamo i razlikujemo korov od zdravog bilja.
Budući da je Uzvišeni Allah, dao čovjeku zdrav razum i slobodu izbora, svako je slobodan da vjeruje ili ne vjeruje, ali niko nije slobodan da drugog vrijeđa.
Nema sile, nema nametanja, ali isto tako nesmije biti zloupotrebe i vrijeđanja. Treba biti samo onako i samo ono što Gospodar preporučuje: ادْعُ إِلَىٰ سَبِيلِ رَبِّكَ بِالْحِكْمَةِ وَالْمَوْعِظَةِ الْحَسَنَةِ ۖ وَجَادِلْهُم بِالَّتِي هِيَ أَحْسَنُ ۚ“Na put Gospodara svoga mudro i lijepim savjetom pozivaj i s njima na najljepši način raspravljaj!” (En-Nahl, 125),
Braćo. Mi moramo svojim primjerom pokazati ljepotu islama, odnosno teoriju u praksu pretočiti. Jer,: „Allah zahtijeva da se svačije pravo poštuje, dobro čini, i da se bližnjima udjeljuje, a razvrat i sve što je odvratno i nasilje zabranjuje; da pouku primite, On vas savjetuje. An-Nahl, 90.
Ljudsko dostojanstvo i čast posebno su apostrofirani, zajedno sa životima i imovinom ljudi. Kur’an kaže da je dostojanstvo sinova Ademovih od Allaha dato svim ljudima: ۞ وَلَقَدْ كَرَّمْنَا بَنِي آدَمَ وَحَمَلْنَاهُمْ فِي الْبَرِّ وَالْبَحْرِ وَرَزَقْنَاهُم مِّنَ الطَّيِّبَاتِ وَفَضَّلْنَاهُمْ عَلَىٰ كَثِيرٍ مِّمَّنْ خَلَقْنَا تَفْضِيلًا [١٧:٧٠] „Mi smo sinove Ademove, doista, odlikovali; dali smo im da kopnom i morem putuju, i opskrbili ih ukusnim jelima, i dali im velike prednosti nad mnogima koje smo stvorili.“ (El-Isra’, 70.)
U okvire ljudskog dostojanstva ubraja se i poštivanje vjerskih sloboda i ljudske različitosti.
Prema
Kur’anu, Islam se nikada ne može nametati pojedincima ili narodima protiv
njihove volje.
Gospodar svjetova u Kur’anu kaže: لَا إِكْرَاهَ فِي
الدِّينِ ۖ“ U vjeru nema prisiljavanja!” (El-Bekare,
256) وَمَا
عَلَيْنَا إِلَّا الْبَلَاغُ الْمُبِينُ [٣٦:١٧]“
“i dužni smo samo
da jasno obznanimo.“ ” (Ja Sin,17) وَلَوْ
شَاءَ رَبُّكَ لَآمَنَ مَن فِي الْأَرْضِ كُلُّهُمْ جَمِيعًا ۚ أَفَأَنتَ تُكْرِهُ النَّاسَ حَتَّىٰ يَكُونُوا
مُؤْمِنِينَ [١٠:٩٩]“ Da Gospodar tvoj hoće, na Zemlji bi doista
bili svi vjernici. Pa zašto onda ti da nagoniš ljude da budu vjernici?” (Junus, 99) لَكُمْ
دِينُكُمْ وَلِيَ دِينِ [١٠٩:٦]“ vama – vaša vjera, a meni – moja!” (El-Kafirun,
6)
Naš narod kaže:“Svaka ptica, svome jatu leti“. I kako reče jedne prilike rahmetli hfz. Fazlić: “To nije nikakvo zlo, nego prirodan Allahov zakon, koji kada se pravilno i pravedno primjenjuje dovodi do toga da ni jedno jato ne smeta drugom. Ali u tome ima Allahova zakonitost:إِنْ أَحْسَنتُمْ أَحْسَنتُمْ لِأَنفُسِكُمْ ۖ وَإِنْ أَسَأْتُمْ فَلَهَا ۚ”Sve što činite – činite sebi, dobro i zlo.“ (el-Isra, 7)
U ovom podsječanju i govoru o slobodi vjere, moramo imati na umu odgovornost za svoja djela i postupke i onda neće biti loših posljedica. A govoreći o posljedicama učinjenih, o posljedicama svojih djela, Rumi kaže:“ Iako zid pruža dugačku sjenu, ta sjena se opet vrati zidu“. Nemojmo biti kao onaj čovjek, za čiji primjer smo čuli, koji kada je ugledao svoju sjenu cijelog života je pokušavao da pobjegne od nje i naravno nikad od svoje sjene nije mogao pobjeći. Ove misli Dželaluddina Rumija ukazuju nam da niko ne može pobjeći od odgovornosti, jer niko ne može pobjeći od samoga sebe.
Nadamo se da je prošlo vrijeme zaborava, samozaborava i lutanja, vrijeme gubljenja vlastitih vrijednosti. Kur´an nas uči, da su različitosti među ljudima i kulturama Allahova blagodat i bogatstvo čovječanstva i civilizacija. I u prirodi imamo raznog bilja, raznih boja, oblika i mirisa, ali ni jedna biljka ne smeta drugoj, naprotiv, ljepota i savršenost Allahovih zakona jeste upravo u toj raznolikosti.
Draga braćo, svako od nas je na svoj način, svojevrsni pokazatelj islama. Ljudi islam ocjenjuju i kroz nas i naše ponašanje: u našoj porodici, na poslu, u saobraćaju, na ulici, pa se trudimo da prezentujemo islam na najbolji mogući način.. Budimo toga svjesni. Svako od nas nosi dio odgovornosti. Dužni smo da ukazujemo na put istine, a Allah, dž.š., upućuje na Pravi put onome kome On hoće.
A SVA LJUDSKA BORBA TREBA DA BUDE U TOME DA KOROV – kao personifikacija lošeg,NE PREVLADA U OVOJ ALLAHOVOJ BAŠĆI-prepunoj raznolikosti i ljepote Allahovih blagodati.
Molimo Gospodara da nam se smiluje, grijehe da nam oprosti i potpomogne nas protiv onih koji nam zlo žele i nevjeruju.
Amin!
